Od obrane domovine do članstva u NATO-u: Put Hrvatske vojske

Samo nekoliko mjeseci nakon prvih demokratskih izbora, Hrvatska se suočila s balvanima i oružanim stražama. Počela je velikosrpska pobuna s ciljem stvaranja tzv. SAO Krajine na hrvatskom teritoriju. Hrvatska je u rujnu 1990. odgovorila osnivanjem prve Antiterorističke jedinice (ATJ) u Lučkom iz koje će se kasnije roditi Hrvatska vojska. 

"Vatreno krštenje" ATJ doživjela je u Pakracu gdje se sukobila s pobunjenim Srbima u ožujku 1991. godine.

- Mene je spasio CS metak, u njemu je zaustavljeno zrno koje je moglo biti kobno za mene.

Ni mjesec dana kasnije, na Krvavi Uskrs pala je i prva žrtva. Na Plitvicama je ubijen hrvatski policajac Josip Jović.

Osnivanje Zbora narodne garde

Uz zaštitu JNA srpska se pobuna brzo širila. Oružani napadi bili su sve češći, a Hrvatska je u svibnju 1991. odgovorila osnivanjem Zbora narodne garde.

Rat se rasplamsao. Srpski pobunjenici i JNA svom silinom obrušili su se na hrvatske gradove. Hrvatska se branila kako je znala i umijela. Nakon osvajanja dijela vojarni stigle su i prve pobjede.

Žestok nadljudski otpor pokazali su i vukovarski branitelji koji su junački odolijevali u potpunom okruženju.

- Nikoga ne napadamo, ne diramo, ali onaj koji nas napadne, mislim da neće dobro proći, kazao je Blago Zadro (1991.), zapovjednik 3. Bojne 204. Vukovarske brigade.

Nakon tri mjeseca žestokih borbi vukovarski branitelji su položili oružje. Okupator se osvećivao. Pobijeno je na stotine civila i ranjenika iz bolnice, a tisuće su odvedene u logore.

Protunapad i akcije oslobađanja

Potkraj godine Hrvatska je krenula u protunapad. U zapadnoj Slavoniji u akcijama Orkan i Otkos nizale su se pobjeda za pobjedom. Na proljeće 1992. Hrvatska vojska uspješno je oslobodila i Miljevački plato, a već u siječnju iduće godine u akciji Maslenica oslobođeno je Novsko ždrilo.

Prve pobjede Hrvatsku nisu uspavale. Iako se branila pod nametnutim embargom, Hrvatska se sustavno pripremala.

- Poanta je najveća u tome što je zaživio sveukupni sustav oružane sile. To znači da nemamo samo ratnika, nemamo samo časnika, nemamo samo sanitet, nemamo samo obavještajni sustav nego sveukupan sustav Hrvatske vojske, izjavio je Gojko Šušak (1996), ministar obrane.

Sustavno se radilo na obučavanju vojnika za najveći izazov - konačnu vojnu pobjedu.

Bljesak i Oluja – ključne pobjede za slobodu

Akcijom Bljesak u svibnju 1995. oslobođena je zapadna Slavonija. Za samo 31 sat oslobođeno je 500 četvornih kilometara. Najveću pobjedu Hrvatska vojska ostvarila je tri mjeseca poslije. Veličanstvenom Olujom slomljena je tzv. Krajina i oslobođen kompletan okupirani teritorij osim istočne Slavonije.

- Zastava ovdje znači dovršenje djela uspostave slobodne nezavisne Hrvatske, rekao je predsjednik Republike Franjo Tuđman (1995.), predsjednik RH.

Hrvatska je dobila rat, ali posao nije završen. HV je ubrzo oslobađala i velike dijelove Bosne i Hercegovine i primoravala Srbe na potpisivanje Daytonskog sporazuma. Nakon rata uslijedila su nova iskušenja. Tisuće ljudi se demobiliziralo, a vojska usklađivala s NATO standardima. Punom članicom Saveza Hrvatska je postala u travnju 2009. godine.

- Time smo osigurali svoju sigurnost, ali jasno nam je da to nije samo vojni savez. Mi smo na taj način ušli u jedan krug zemalja s kojima ćemo imati i daleko veće gospodarske odnose nego što smo ih imali do sada, kazao je Stjepan Mesić (2009.), predsjednik RH. 

Hrvatska vojska danas – moderna sila u savezništvu

Ubrzo je postalo jasno što sve Hrvatska dobiva s novim Savezom. Iz SAD-a stizala je obilna pomoć. Dobivamo ili po povoljnijim uvjetima nabavljamo kamione, borbena vozila, helikoptere. Sa saveznicima hrvatski vojnici sudjeluju u zajedničkim vojnim vježbama i manevrima.

- Jačamo je da bi našem narodu osigurali mir i slobodu, rekao je Damir Krstičević (2018.), ministar obrane.

Potrebno iskustvo stječe se i na brojnim mirovnim misijama diljem svijeta, od Kosova do Afganistana.

- Bili ste spremni i sposobni prilagoditi se i izvršiti zadaće koje su se nekada i dnevno mijenjale. Ja vam na tome čestitam, kazao je brigadir Ivica Matanović (2020.).

Vrhunac novog tehnološkog iskoraka Hrvatska vojska doživjela je u travnju 2024. kada je u Zagreb sletio prvi od 12 Rafalea, višenamjenskih borbenih zrakoplova namijenjenih čuvanju hrvatskog neba.

- Danas počinje nova era u ratnom zrakoplovstvu koja će redefinirati borbene sposobnosti u zračnoj domeni, kazao je Tihomir Kundid (2024.), načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH.

Taj će se pristup nastaviti jer Oružane snage uskoro dobivaju i nove dronove, raketne sustave HIMARS, tenkove Leopard. Hrvatska vojska svoju budućnost odlučno gradi na najsuvremenijim zapadnim tehnologijama.