Kaić: COVID je i dalje prisutan, ali stanje nije zabrinjavajuće

Vlada je jučer proglasila kraj epidemije COVID-a u Hrvatskoj. Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, rekao je u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" da se situacija u vezi s koronavirusom i dalje svakodnevno prati, dnevno oboli između 50 i 100 novih osoba, ali da to ne predstavlja hitno stanje koje bi trebalo zabrinjavati. 

Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, objasnio je da je pandemija i dalje prisutna jer COVID-a u cijelom svijetu još ima, ali to više ne predstavlja hitno stanje koje zabrinjava.

- Epidemija je pravna kategorija koja omogućava mobiliziranje ljudi, sredstava, daje veće ovlasti ministru, Stožeru civilne zaštite. To se ukida, odnosno proširenje ovlasti, kazao je i potvrdio da se Stožer za civilnu zaštitu raspušta.

COVID će s manjim ili većim intenzitetom stalno cirkulirati

Govoreći o tome što bi konkretno u svakodnevnom životu čovjeka značilo proglašenje kraja epidemije, Kaić je objasnio da su još prošle godine u travnju gotovo sve mjere bile ukinute. 

- Već tada je bilo jasno da COVID neće otići, da ga nećemo moći eliminirati i da ćemo morati naučiti s njim živjeti te da će s manjim ili većim intenzitetom stalno cirkulirati. Već tada su ukinuta sva ograničenja u vezi okupljanja, u vezi sa zatvorenim prostorima, obavezno nošenje maski tada je već ukinuto, a ostalo je samo za zdravstvene ustanove, izjavio je.

- Nošenje zaštitnih maski je zadnja odluka Stožera civilne zaštite i ona se sada ukida. Postoji i dalje preporuka HZJZ-a da se u zdravstvenim ustanovama zaštitne maske koriste, posebno u određenim situacijama. Ne mora nužno to svugdje biti. Hoće li to biti obavezno u određenim dijelovima zdravstvenog sustava u biti najviše ovisi o povjerenstvima za bolničke infekcije koje može odrediti da se na određenim odjelima u bolnicama mora nositi maska. Za sada su vrlo rado našu odluku prihvaćala povjerenstva. Prilično je logično da će korištenje maski smanjiti rizik zaražavanja onih osoba koje su najosjetljivije, recimo neke teške bolesnike, dodao je Kaić.

Podsjetio je da je epidemija COVID-a proglašena 11. ožujka 2020. godine, a samim proglašenjem Stožer je mogao donositi određene odluke, npr. o ograničenjima okupljanja. 

Na početku epidemije - strah od nepoznatog

Prisjećajući se tih prvih dana nakon proglašenja epidemije, Kaić je rekao da je postojala zabrinutost i strah od nepoznatog.

- Jako je puno nepoznatog bilo. Smrtnost od bolesti je tada stvarno bila vrlo visoka, oko 1%. To je jako visoko za bolest koja se tako intenzivno širi. Bilo je straha, ali ne bih mogao reći da je bilo panike. U to vrijeme se čak i mislilo da bi se mjerama to moglo zaustaviti i u potpunosti eliminirati, kazao je.

Preporuka za testiranje prije ulaska u bolnicu

Što se tiče testiranja na COVID, kaže, svrha testiranja pri ulasku u bolnicu je bila preventivno isto kao i nošenje maske, da se smanji rizik da netko unese na odjel gdje su teško oboljeli bolesnici, posebno osjetljivi na COVID i s većim rizikom od komplikacija, tj. da se smanji rizik unosa infekcije.

- Hrvatski Zavod za javno zdravstvo je uvijek imao tu preporuku da se testiraju ljudi prije ulaska u bolnicu, ali tri godine pokušavamo pojasniti i opet sada koristim priliku. To ne služi tome da ako je netko pozitivan, da mu se odbije hospitalizacija ili da mu se odgodi hospitalizacija, pogotovo ako je važno i hitno da osoba bude primljena u bolnicu. To služi tome da se zna da je neka osoba zarazna, pa kada smo u kontaktu s njom, moramo koristiti redovito osnovno zaštitno sredstvo, paziti da se ne prenese infekcija na nekog drugog ili ga po potrebi izolirati dok ne prestane biti zarazan. Mi i dalje preporučujemo testiranje. Nije obavezno, to je isto nešto što će bolničko povjerenstvo morati odlučiti, hoće li za neke odjele možda donijeti obavezu za testiranje ili ne, ali opet apeliram da to ne znači da se čovjek koji je pozitivan odbije hospitalizirati.

Situacija u vezi s COVID-om i dalje se prati svakodnevno, a izvještava jednom tjedno. Svaki dan oboli 50 do 100 novih osoba i svakog dana je u bolnicama zbog toga 30 do 40 osoba, izjavio je Kaić.