Dočekali smo i to: Proglašen kraj epidemije COVID-a u Hrvatskoj

Dočekali smo i taj dan. Nakon više od tri godine ili točno 38 mjeseci, Hrvatska je proglasila kraj epidemije COVID-a. Od 11. ožujka 2020.  do danas u našoj se zemlji novim virusom, koji je zaustavio cijeli svijet, zarazilo ukupno milijun 273. 256 ljudi. S COVID-om ili od njega preminulo ih je 18.213. Nakon dolaska cjepiva, u Hrvatskoj je jednom dozom cijepljeno oko dva milijuna 320.000 ljudi, a drugu dozu primilo je njih oko 2,2 milijuna. Današnjom odlukom ukinuta je i posljednja epidemiološka mjera koja je još bila na snazi, a Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je preporuke kako se ponašati u novim okolnostima.

O njima smo znali sve - tko su, gdje su bili, kolika im je temperatura. Bio je to uvod u novo normalno koje je službeno proglašeno prije točno tri godine i dva mjeseca. Ostajali smo doma...pa smo ostajali odgovorni.

No, COVID-19 više nije javnozdravstvena opasnost!

- Stoga predlažem Vladi donošenje odluke o proglašenju prestanka epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom Sars-Cov2, rekao je Vili Beroš, ministar zdravstva.

Iako već godinu dana živimo s minimalnim ograničenjima, i ona su danas ukinuta.

Ravnatelj HZJZ Krunoslav Capak rekao je da je kraj epidemije koronavirusa proglašen u skladu s odlukom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) koja je odlučila da COVID-19 više nije međunarodna zdravstvena prijetnja te zbog povoljne epidemiološke situacije u RH.

Više neće vrijediti odluke Stožera civilne zaštite kao ni odluka o nošenju zaštitnih maski, osim kao preporuka koju će objaviti HZJZ s Ministarstvom zdravstva, rekao je Capak nakon Vladine sjednice.

Apelirao je da se budućih preporuka svi pridržavaju te dodao da će se u slučaju eventualnog pogoršanja epidemiološke situacije razmotriti budući koraci.

U prilog ukidanja epidemioloških mjera Capak je rekao da je broj novooboljelih pao za 40 posto u tjedan dana, a zabilježen je i pad hospitalizacija i broja testiranih dok osoba na respiratoru više gotovo da i nema. Uz to, cijepljeno je oko 70 posto odraslih i velik broj ljudi je preboljelo covid pa su stekli imunitet.

- Sve to dalo je razloga da predložimo Vladi i ministru zdravstva da se proglasi završetak epidemije, objasnio je.

Dodao je da je virus još među nama i da treba nastaviti s daljnjim cijepljenjem, sekvencioniranjem virusa, traženjem novih varijanti koje bi eventualno mogle pogoršati epidemiološku situaciju, te traženjem novih i boljih cjepiva i lijekova, kao i borba sa infodemijom uz zadržavanje klasičnih epidemioloških mjera protiv respiratornih infekcija.

- Dijagnostika COVID-a i liječenje ostaje kao što je i bilo s time da više nema obavezne izolacije, nošenje maski više nije obavezno, ali se i dalje preporuča za sve zdravstvene ustanove, za osoblje, pacijente i posjetitelje kao i za sustav socijalne skrbi gdje su mjere opreza potrebne i dalje, rekao je Capak.

Izolacija je i dalje obvezna za pacijente kojima je dijagnosticiran covid, a leže u bolnicama ili su smješteni u domovima za starije te se preporuča za zaposlenike u tim ustanovama.

Testiranje prilikom ulaska u zdravstvene ustanove i prilikom prijama u domove za starije također se preporuča kao i za dijagnostičke i terapijske postupke koji generiraju aeorsol.

Novina je da se bolničkim povjerenstvima za hospitalne infekcije daje pravo da sukladno svojoj procjeni daje pravo da propisuju strožije ili blaže mjere, pojasnio je Capak.

Novinarima je dodatno je pojasnio da je za hospitalizirane pacijente koji boluju od covida obavezna izolacija od pet dana, a nakon toga trebali bi do 10-tog dana nositi masku.

Upitan je li sve u epidemiji učinjeno kako treba, rekao je da na početku mnoge stvari nisu znali i da su djelovali u skladu sa saznanjima nastojeći optimizirati epidemiološke mjere, kao i drugi.

Očekivali smo da će zaštićenost cjepivom od infekcije ipak biti nešto veća, ali je štitilo od težih oblika bolesti i spasilo mnoge živote, naglasio je Capak.

Beroš o potezima u epidemiji: Tko radi, taj i griješi

Ministar zdravstva Vili Beroš osvrnuo se na konferenciji za novinare nakon Vladine sjednice na proglašenje kraja epidemije koronavirusa, istaknuvši da je najvažnije što su u ove tri godine stekli veliko znanje i utemeljenje za moguće krize u budućnosti.

- Sada slijede nove preporuke, koje su prilagođene novim okolnostima, koje upućuju na to da je virus još uvijek oko nas i da moramo i dalje biti oprezni, rekao je ministar zdravstva.

Upitan kako sada gleda na poteze Stožera, poručio je da je lako biti general nakon bitke.

- Tko radi, taj i griješi. Ako je to u najboljoj namjeri, bez nekakvih evidentnih posljedica, mislim da se to može na neki način i razumjeti. Nekakvih većih posljedica odluka koje su donošene, nije bilo, poručio je Beroš, dodavši da će povijest suditi o njihovim aktivnostima. 

Završetak epidemije znači da istekle osobne iskaznice i ostale isprave, kojih je više od 700 tisuća, građani moraju zamijeniti novima.

- Preciznije u roku od 30 dana trebaju podnijeti zahtjev za izdavanje novih isprava i tu je važno napomenuti da je obvezna osobna, dok putovnica i vozačka nisu obvezne osim za potrebe za koje su namijenjene, rekao je Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova.

Iako taj period života mnogi žele što prije zaboraviti, ne smije u zaborav otići sav trud i napori liječnika koji su unatoč pritiscima, spriječili da zdravtsveni sustav pukne.

- Hvala Bogu, čini se da ta pandemija ide svome kraju, ne samo deklarativno nego i realno tako da nadamo se da se tako nešto neće uskoro ponoviti. Međutim,poznavajući viruse i ostalo nije ni to isključeno, ali mislim da bi idući put trebali biti spremniji, rekao je dr. Marko Kutleša, pročelnik Zavoda za intenzivnu medicinu i neuroinfektologiju Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević".

A oni koji su nas o virusu javno podučavali kažu COVID-19 je i dalje s nama.

- Nije uopće pitanje hoće li biti novih pandemija izazvanih ovim ili sličnim virusom nego je pitanje kad će biti nove pandemije, ali je zato važno da mi budemo spremni. Znanost je daleko otišla, jako puno se radi na istraživanju virusnih genoma, rekao je dr. Stipan Jonjić, imunolog, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci.

Ukupno smo naručili 12 milijuna doza cjepiva, a potrošili 5. 4 milijuna donirali smo drugim zemljama, one kojima je istekao rok uništili, a nove doze, u višemilijunskim iznosima, stizat će do kraja 2024.

HUP pozdravlja proglašenje kraja pandemije

Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u četvrtak su pozdravili formalno proglašenje kraja pandemije COVID-19 te izrazili uvjerenje da se u kontekstu 'starog normalnog' može ostvariti jači i brži rast gospodarstva i puni potencijal hrvatske ekonomije.

Iz HUP-a su podsjetili da je pandemija zaustavila globalno gospodarstvo i cijeli svijet, a s krizom bez presedana hrvatsko gospodarstvo se suočilo iznalazeći nova i kreativna rješenja za poslovanje te nastojeći prebroditi ekonomsku krizu sa što manje posljedica.

- Do izražaja je došla kreativnost i inovativnost, ali prije svega otpornost poslovnog sektora i poduzetnika, koji su unatoč svjetskoj krizi održali poslovanje i zaposlenost u svojim tvrtkama, kazala je glavna direktorica HUP-a Irena Weber, napominjući kako je bilo vrlo izazovno održati proizvodnju, organizirati nabavu sirovina i organizirati rad.

Uspjelo se, kako je navela, zahvaljujući radu na daljinu ili od kuće, duljim rokovima nabave, diverzifikaciji nabavnih pravaca itd.

- Tvrtke su jako ulagale u digitalizaciju poslovanja, koja je iznjedrila mnoga rješenja koja su bila spasonosna za svakodnevno poslovanje, rekla je Weber, istaknuvši pritom digitalizaciju usluga javnog sektora.

- Preko noći su procedure informatizirane, a time i pojednostavljene i ubrzane, što je povećalo efikasnost i olakšalo poslovanje. Ujedno, pokazalo se da je administracija spremna za još jaču digitalizaciju i povećanje efikasnosti koje vodi prema modernoj i manjoj državnoj upravi, istaknula je.

Kazala je da je to bilo vrlo izazovno razdoblje, a pravodobna reakcija države i mjere za zadržavanje zaposlenosti pomogle su očuvanju radnih mjesta, što je bilo ključno za zadržavanje standarda i borbu protiv krize.

Vlada je, kako je navela, oslobodila znatna sredstva za zadržavanje radnika te je na vrijeme liberalizirala protupandemijske mjere, pa je Hrvatska imala jedne od najblažih mjera, a srećom i relativno kratak lockdown u odnosu na druge zemlje.

- Pozdravljamo i formalno proglašenje kraja pandemije te vjerujemo da u kontekstu 'starog normalnog' možemo ostvariti jači i brži rast gospodarstva i puni potencijal hrvatske ekonomije, istaknula je Weber.