Vladine antiinflacijske mjere odnosno žestoke reakcije i negodovanje prije svega iznajmljivača u turizmu, obrtnika zbog povećanja godišnjeg paušala bit će u fokusu na početku radnog tjedna. U šumi reakcija, komentara na Vladine mjere u zaustavljanju inflacije do riječi nije došla lokalna uprava.
Gradonačelnik Buzeta Damir Kajin upozorio je da će dio tereta osjetiti upravo gradovi i općine, posebno kroz promjene u prihodima od poreza na dohodak.
– Ne bih podcjenjivao financijsku intervenciju i ne treba tražiti kruha iznad pogače. Mislim da ovo nije kozmetika i da će možda najviše osjetiti lokalna samouprava, rekao je Kajin.
Dodao je kako se mjere odnose na penzije, plaće, paušale i dobit, pri čemu su, kako navodi, prihodi od poreza na dohodak ključni za lokalne proračune. Grad Buzet bi, prema njegovim riječima, mogao ostati bez oko 330 tisuća eura, što predstavlja oko 2 do 3 posto konsolidiranog proračuna.
Zaustaviti rad na crno
Kajin je kao jednu od ključnih mjera istaknuo potrebu za suzbijanjem rada na crno te preispitivanje politike minimalnih plaća.
– Najbitnija mjera trebala bi biti zaustaviti rad na crno i jednostavno vidjeti što s ovim minimalnim plaćama. Ja tvrdim da se u radu na crno danas krije negdje oko 20 posto bruto domaćeg proizvoda , rekao je.
Dodao je kako bi se, kada bi se to područje uredilo i sustavno evidentiralo, značajno povećali javni prihodi.
– Kada bi se to uredno na neki način specificiralo, država bi baratala s najmanje 10 milijardi eura više, tu mislim i na lokalnu samoupravu, naglasio je Kajin.
Oporezivanje nekretnina
Pitanje oporezivanja nekretnina i utjecaja takve mjere na tržište ponovno otvara raspravu o tome potiče li postojeći sustav štednju u “betonu” i dodatno podiže cijene stanova.
- Treba vidjeti za što nekome služi nekretnina. Ako nekome služi za stanovanje ili za obavljanje posla, to treba na jedan način tretirati, a ako se nekretnina koristi kao oblik štednje, onda se to, pod navodnicima, može oporezovati, istaknuo je Kajin.
Smatra da ovaj boom koji danas imamo, osobito na obali i u Zagrebu, dijelom je i posljedica porezne politike.
- Porezi koji su bili relativno niski privukli su i strana ulaganja, što je u osnovi pozitivno, no istodobno se otvorilo pitanje prekomjernog gomilanja nekretnina. Ja mislim da se po tom pitanju nešto mora učiniti, rekao je.
– Hrvatska je, tvrdim, najsocijalnija država u Europi. Pogledajte strukturu vlasništva: oko 92 posto građana ima vlastiti stan, istaknuo je, te usporedio situaciju s Njemačkom, gdje je, kako navodi, stopa vlasništva znatno niža, oko 45 posto.
Kajin upozorava i na velik broj praznih stanova.
– U Hrvatskoj imamo oko 600 tisuća praznih stanova. Kada bi ljudi ostajali u svojim sredinama, u Sisku, Gospiću ili Buzetu, a ne selili u veće gradove dok njihova obitelj već posjeduje više nekretnina, problem priuštivog stanovanja bio bi znatno manji, zaključio je.