Kako će se inflacija usklađivati s mirovinama?

12:49 / 07.06.2022.

Autor: Dobro jutro, Hrvatska/HRT

Ivo Bulaja

Ivo Bulaja

Foto: Dobro jutro, Hrvatska / HRT

Povećanje životnih troškova već sada osjećamo svi, a bez sumnje ćemo ih osjetiti i u periodu koji je pred nama – ponajviše će to osjetiti građani treće životne dobi, koje zabrinjava hoće li se, i kako, inflacija usklađivati s mirovinama.

Zamjenik ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) Ivo Bulaja kaže kako je zakonom propisano da se mirovine usklađuju dva puta godišnje – 1. siječnja, te 1. srpnja.

- Mirovine se usklađuju prema promjeni stope indeksa rasta potrošačke cijene – odnosno inflacije, i prosječne plaće. U zadnje vrijeme imamo i rast plaća i rast inflacije – formula je 70:30, ovisno što je od toga povoljnije. U ovom trenutku nam se možda čini da je rast inflacije veći od rasta plaća, no vidimo i da imamo rekordan broj osiguranika u Republici Hrvatskoj – a time i rast plaća. U svakom slučaju, ovo usklađivanje mirovina 1. srpnja, koje će se ustvari dogoditi u rujnu kada se isplaćuju prve usklađene mirovine s razlikom za srpanj i kolovoz ove godine, postotak usklađivanja će sigurno biti značajan, ističe Bulaja.

Dodaje da se slična situacija dogodila 2008. kada je usklađivanje mirovina bilo 4 do 5 posto.

- Slično usklađivanje očekujem i ove godine, rekao je.

Hrvatska ima 1.232.000 umirovljenika, dok je trenutačni broj zaposlenih, odnosno osiguranika 1.622.000.

- Vraćamo se u ono dobro stanje kada je gospodarstvo bilo na svom vrhuncu, to je ta famozna 2008. godina – odnosno, prešli smo tu brojku. Još nismo ni u srcu turističke i građevinske sezone, kada će biti daleko veći broj zaposlenih nego što je to na početku lipnja. Bilježimo trendove sve duže zaposlenosti, i održavanja broja osiguranika. S druge strane, broj umirovljenika nam stagnira – dakle, imamo jedno optimistično vrijeme koje je rezultat kvalitetnog vođenja kroz COVID krizu i energetsku krizu. Mjere Vlade su tu apsolutno pogođene, ističe Bulaja.

Uz to je Vlada, dodaje, dosta socijalno osjetljiva – redovito se promatra kretanje mirovina i nalaze se nova rješenja. Fokus je i na prepoznavanju potreba standarda umirovljenika te intervenciji s jednokratnim mjerama.

- U COVID krizi smo imali COVID dodatak, a sada imamo energetski dodatak koji smo isplatili 13. svibnja, rekao je.

Prosječna isplaćena mirovina za svibanj je 3289 kuna, kaže Bulaja, i mjeri se u odnosu na prosječnu plaću u RH. No, unatoč statistikama koje se ističu kao dobre, mnogi umirovljenici i dalje teško žive. Što oni mogu očekivati s uvođenjem eura?

- Dogodit će se samo konverzija valute iz kune u euro. Nema nikakvog utjecaja na visinu mirovine. Druga stvar je što će biti s vrijednošću novca u tom trenutku – to ovisi o inflaciji, energentima, itd. Međutim, kvalitetno vođenje Vlade nam ipak osigurava nekakvu sigurnost, dodao je.

Postoji bojazan da će uvođenjem eura cijene ipak rasti – ako se to dogodi, Bulaja ističe kako zakon štiti umirovljenike, te da će se primjereno potencijalnom rastu cijena morati uskladiti i mirovine.

- Zakon je kvalitetno napisan, kao zaštita protiv tih zloupotreba koje se mogu dogoditi prilikom konverzija iz jedne valute u drugu, objašnjava.

Za minimalnu mirovinu, dodaje, Vlada RH kroz nacionalni program plana i oporavka osigurala je drugu mjeru koja će uskoro biti objavljena. Minimalna mirovina u Hrvatskoj trenutačno iznosi 73,13 kuna po godini staža.

Što se tiče dobi, odnosno starosne mirovine, uvjeti za muškarce su 65 godina i 15 godina mirovinskog staža, dok žene do 2029. godine imaju malo povoljnije uvjete - 63 godine starosti i 15 godina mirovinskog staža. Do 2029. godine, sukladno odluci Ustavnog suda i željama žena, ženama se svake godine povećava dobna granica za mirovinu za 3 mjeseca. Nakon 2030. dobna će granica za muškarce i žene biti izjednačena. U slučaju prijevremene mirovine, uvjet je 35 godina mirovinskog staža i 60 godina starosti – u prijelaznom razdoblju za žene također vrijede malo blaži uvjeti, odnosno 58 godina starosti i 33 godine staža.

- U mirovinskoj reformi iz 2019., s obzirom na duži životni vijek, podiže se i dobna granica. I struktura zaposlenih na tržištu rada pokazuje promjene u odnosu na desetljeće prije - da je starost individualni proces, a kod svakoga se drukčije odražava. Umjesto jedne obvezujuće norme, sada postoji fleksibilna norma da možete raditi koliko želite. Vlada je to prepoznala u reformi od 2019., pa se rad nakon 65. godine nagrađuje s 0,34 posto za svaki mjesec dužeg ostanka u svijetu rada, zaključuje Bulaja.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!