Kako preživjeti s blokiranim računom?

07:00 / 30.05.2022.

Autor: Ivanka Bukulin Zlatović/Dnevnik/HRT

Račune treba plaćati

Račune treba plaćati

Foto: Hrvoje Jelavic / PIXELL

Iako broj blokiranih stagnira i posljednje se dvije godine kreće oko 240 tisuća, zabrinjava konstantni rast broja građana koji su u dugotrajnoj blokadi. Oni preživljavaju uz pomoć prihoda koji "sjedaju" na zaštićeni račun, a takvih je prihoda malo da bi njima pokrili osnovne troškove života. Traže da se poveća broj naknada izuzetih od ovrhe.

Sa sve većim troškovima života Biserka Vinceković se teško može nositi. Podmiriti ih mora od iznosa koji joj se isplaćuje na zaštićeni račun. U dugotrajnu blokadu "gurnuo" ju je kredit u nekadašnjim švicarskih francima, koji više nije mogla plaćati kad je oboljela.

- Četiri i pol godine smo u ovrsi. Ne dobivamo niti regres, božićnice itd. osim dijela plaće i sada mirovine, jer završila sam u invalidskoj mirovini, govori.

Podaci pokazuju da raste broj građana kojima je račun blokiran dulje od godinu dana. Broj blokiranih potrošača u dugotrajnoj blokadi na dan 31.12.2020. je bio 159.588; 31.12.2021. ih je bilo 175.447, a 31.4.2022. čak 181.509.

U dugotrajnoj je blokadi njih 75% od ukupnog broja blokiranih. Preživjeti moraju od iznosa koji im se isplaćuje na zaštićeni račun.

- Primjerice građanin ima plaću od 4 tisuća kuna neto, 3 tisuće kuna idu na zaštićeni račun i to je njegovo, međutim 1000 kuna može se plijeniti, rekla je Đurđica Jurić, dekanica RRiF-ove Visoke škole za financijski menadžment.

Mnogi blokirani nemaju ni plaće, pa žive od primitaka koji su zaštićeni od ovrhe. Kao što je doplatak za djecu, invalidnina. No među tim primitcima nije povrat poreza, pa ga blokirani ni ove godine nisu dobili.

- Jer u konačnici govorimo o povratu poreza koji je vezan uz neku vrstu dohotka, bilo od nesamostalnog rada, koji je najčešće, ili neke druge vrste. Mislim da tu ne možemo raditi nekakve razlike, rekao je ministar financija Zdravko Marić.

Zbog galopirajuće inflacije blokirani traže da se proširi broj primitaka izuzetih od ovrhe.

- Ovršni zakon zavlači ruku u džepove građana i uzima ono što nikako ne bi smjelo biti u domeni naplate putem Ovršnog zakona, a to se događa i s povratom poreza, rekao je Sarajko Baksa iz udruge Blokirani.

A da bi se zaustavio trend da se u dugotrajnoj blokadi ostaje godinama - trebalo bi mijenjati redoslijed naplate duga.

- Tu neće biti dobrog rješenja dok se zaista ne razmotri mogućnost da se prvo naplaćuje glavnica, a zatim kamata, Sva druga rješenja su se pokazala nedovoljno dobra, smatra odvjetnik Mićo Ljubenko.

Uz inflaciju, blokiranim građanima bit će sve teže podmirivati osnovne životne troškove.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!