Kako su obrtnička zanimanja postala hit?

Završene su prijave za upis u srednju školu. Za sve je bilo i više nego dovoljno mjesta. Od strukovnih, najtraženiji su ekonomski, medicinski, turistički i računalni programi, a mjesto više tražilo se i u obrtničkima - posebno za frizere, kozmetičare i automehaničare.

Vesna Šerepac, ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje Ministarstva znanosti i obrazovanja, Zlatko Stić, ravnatelj Prirodoslovne škole Vladimira Preloga u Zagrebu, Mirko Ćurić, ravnatelj Srednje strukovne škole Antuna Horvata, Đakovo i Dalibor Kratohvil, predsjednik HOK-a, gostovali su u Otvorenom i govorili o upisima u srednju školu.

Vesna Šerepac je rekla kako su s današnjim danom predane upisnice u sve srednje škole. Pravo upisa je steklo 84 posto svih učenika srednjih škola.

- Za naših 29 tisuća učenika koliko je završilo osme razrede osnovnih škola, njih 84 posto je danas realiziralo svoj prvi željeni upisni program. Ono što je najbitnije, ove godine struktura upisa je polučila željene rezultate. Plan upisa bio je dobro pripremljen. To je rezultiralo da pojedina zanimanja i pojedini novi strukovni kurikuli zažive na onaj način i ponude za naše učenike nova zanimanja. Najbitnija je mogućnost povezivanja s tržištem rada i povećanje obuhvata učenika u gimnazijskim programima, rekla je.

Zlatko Stić je otkrio kako su na 270 upisnih mjesta imali oko 1200 prijava.

- Bilo je 1200 jer smo imali i visoke bodovne pragove. Imali smo 77 bodova za gimnaziju, 73 boda za kemijske tehničare, 66 bodova za kozmetičare. Uz te visoke pragove, ipak je 1200 prijava bilo tamo i na prijemnom smo imali 300 učenika za 130 mjesta za Prirodoslovnu gimnaziju. Prvi puta se dogodilo da nam je sličan broj bio kandidata i za gimnaziju prirodoslovnu i za kozmetičara. Proteklih godina bilo je manje za kozmetičara. Očito mlade snage prate tržište rada, zapošljavanje i isplate plaća i mogućnost samostalnog vođenja obrta u kozmetičkom smjeru, rekao je. 

Mirko Ćurić je rekao kako im je prošla godina bila rekordna, ove godine su upisali nešto manje učenika.

- To je zato što je u našoj županiji 15% učenika manje prijavljivalo programe srednje škole. Veći je interes bio za trogodišnja zanimanja, strukovna zanimanja koja su uglavnom popunjena. Po prvi puta je više mjesta slobodnih ostalo u četverogodišnjim zanimanjima tipa tehničar za mehatroniku, agrotehničar, dok su ova zanimanja najvećim dijelom popunjena, kao što su oblagač podova i zidova, operater za strojne obrade, auto mehatroničar, mehaničar poljoprivredne mehanizacije, monter strojarskih instalacija, frizer i soboslikar, dodao je.

Smatra kako su se dogodile značajne promjene na tržištu rada i da to utječe i na naše škole i da se učenici već nekoliko godina okreću prema onim zanimanjima koja im donose bolju zaradu, lakše zaposlenje i neku perspektivu.

- Mislim da je to trend o kojem ćemo morati svi zajedno razmišljati u narednim godinama i prilagoditi naše upisne kvote i naše programe onome što žele učenici i njihovi roditelji, rekao je. 

Istaknuo je kako su imali uspješnu godinu. 

- Dobili smo nagrade kao što su ona od Ministarstva turizma za projekt koji smo ostvarili pod nazivom "Arheolozi jučerašnjeg svijeta". Dobili smo nagradu "Srebrni suncokret ruralnog turizma" za naš projekt agroturističkog praktikuma vinograda s podrumom i s laboratorijem u Trnavi. Ostvarili smo cijeli niz projekata međunarodne suradnje ne samo onih erasmusa nego i s našim školama i partnerima u Hrvatskoj. Imali smo jedan projekt koji smo završili krajem prošle godine sa Srednjom školom Fojnica u Kiseljaku. Sada imamo projekt "Loza zajedništva". Ukupno smo imali 41 različiti projekt i prezentaciju. Bili smo posvuda, dosta smo radil, naglasio je.

Dalibor Kratohvil je rekao kako će okvirne službene rezultate upisa imati iza sredine srpnja.

- Tada ćemo znati točan broj mladih ljudi koji su se upisali za obrtnička zanimanja. Mi s terena dobivamo informacije da je jako velik interes mladih upravo za strukovne obrtničke škole. Obrtnička i industrijsko graditeljska škola, 150 slobodnih mjesta, 914 je bilo zainteresiranih za upis. U Obrtničkoj školi za osobne usluge, što se tiče frizera, 260 slobodnih, interes je pokazalo 680, a u Elektrostrojarskoj školi od 260 slobodnih za prvi krug upisa, 1250 ljudi. To nam govori stvarno da su da su obrtnička zanimanja stvarno hit, rekao je.

Istaknuo je kako posla uvijek ima.

- Nikad više posla. Značajan je rast obrtništva u Hrvatskoj. Na razini godine rastemo 10%, u ovom trenutku 130.000 obrtnika radi i egzistira u Hrvatskoj, ali još uvijek su sva obrtnička zanimanja deficitarna i to nam govori da upravo to, završetkom upisa u školu, završetkom škole, ti mladi ljudi vrlo lako mogu naći posao, ali naravno pružaju se i druge mogućnosti. To je prije svega i vertikalna prohodnost za nastavak studija, ako se za to odluče. Za dvije, tri godine mogu se upustiti u neke poduzetničke aktivnosti, biti vlasnik svog obrta, nekog drugog tipa poslovanja i tako si osigurati egzistenciju, rekao je.

Šerepac se dotakla promjena u strukovnom obrazovanju.

- Mijenja se pristup procesu koji se odvija, ne samo u odgojno obrazovnim ustanovama, nego i kod poslodavaca. Modernizacija strukovnih kurikula ide u smjeru koji je vrlo bitan za sve naše učenike. To je povezivanje s tržištem rada i odvijanje dijela nastave kod poslodavaca. Nijedan učenik ne može izaći iz strukovnog obrazovanja, a da nije imao procese rada koji su u realnom sektoru, njihovom radnom mjestu koje će njihovo buduće zanimanje nuditi, rekla je.

Programi stari 30 godina

Zlatko Stić je rekao kako su mijenjali programe koji su bili stari 30 godina.

- Došlo je vrijeme da se promijeni, da se neki predmeti koji su se izučavali u strukovnom usmjerenju maknu i smanje jer je došlo drugačije doba, dodao je.

Anketiranje poslodavaca

Mirko Ćurić je rekao kako su još prije nekoliko godina uveli praksu da prije svakog upisa anketiraju đakovačke poslodavce i tvrtke i dobiju podatak koja zanimanja traže.

- Đakovo nije velik grad i ne možemo pokriti sav onaj interes koji imaju naši obrtnici i naši gospodarstvenici. Pokušavamo imati uravnotežen plan upisa, rekao je.

Licencirane obrtničke radionice

Dalibor Kratohvil je rekao kako se učenje za strukovna obrtnička zanimanja treba temeljiti na učenju o radu. 

- To se treba obavljati u licenciranim obrtničkim radionicama. To je važan kotačić i sprega mladih ljudi kad se odluče na obrtničko zanimanje, poslodavca i mentora koji će ih obučiti i spremiti za tržište rada, dodao je.

Slobodna mjesta

Vesna Šerepac je rekla kako je 14.7. objava slobodnih mjesta za one koji se nisu upisali.

- Jesenski rok započinje 25. 8. 2025. godine. Nadam se da će svi oni koji nisu sad uspjeli ili žele promijeniti upisni program, imati dovoljno vremena da to naprave. Odabrati željeno zanimanje je nešto najvažnije za njihovu budućnost, poručila je.