Ministarstvo financija objasnilo kako je otkrivena pljačka INA-e

29.08.2022.

11:14

Autor: P.F./HRT

Konferencija za novinare u Ministarstvu financija

Konferencija za novinare u Ministarstvu financija

Foto: Goran Stanzl / PIXSELL

U Ministarstvu financija izjave vezane uz pljačku u Ini dali su šef Ureda za sprječavanje pranja novca Ante Biluš i ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša te ministar financija Marko Primorac. Rekli su kako su obavijest o sumnjivim transakcijama dobili od banaka i kako je sustav reagirao na vrijeme te će većina novca biti "spašena".

Ministarstvo financija je zbog interesa javnosti i medija zbog uhićenja nekoliko osoba zbog sumnje na počinjenje kaznenih djela kojima je oštećena INA za jako veliki iznos odlučila organizirati konferenciju za medije. 

- Što se tiče Ministarstva financija sve aktivnosti koje su bile povezane s ovom akcijom bila su uključena dva tijela, odnosno dvije ustrojstvene jedinice Ministarstva financija: Ured za sprječavanje pranja novca i Samostalni sektor za financijske istrage porezne uprave, rekao je ministar financija Marko Primorac

Šef Ureda za sprječavanje pranja novca Ante Biluš rekao je o sustavu ureda.

- Ured je  u biti financijsko-obavještajna jedinica RH. Naša primarna i glavna zadaća da kada zaprimimo informaciju o sumnjivim transakcijama koje zaprimamo od banaka, privatnog sektora, državnih tijela ili inozemnih partnera započnemo analitičku obradu i rezultate naših analiza dostavimo na daljnje postupanje tijelima kaznenog progona, izjavio je Biluš.

Rekao je da o slučaju INA-e ne može iznositi detalje postupanja Ureda,, ali da slučaj pokazuje punu učinkovitost sustava koji su sudjelovali: Ureda za sprječavanje  pranja novca, poreznu upravu policiju, USKOK koji je sve koordinirao te banaka.

Dodao je kako je Ured za sprječavanje pranja novca nakon što je dobio obavijesti od banaka o sumnjivim transakcijama proveo analitičku obradu i obavijestio USKOK koji je započeo kriminalističko istraživanje.

Naš cilj je da se onemogući korištenje imovinske koristi koja je stečena kaznenim djelo, rekao je Biluš.

- Ovo je specifičan sustav jer je rezultirao blokadom najvećeg iznosa u povijesti Ureda, oko 813 milijuna kuna u osam poslovnih banaka na 16 računa, u 6 otvorenih investicijskih fondova. Identificirane su i blokirane nekretnine stjecane u ovom postupku, dodao je Biluš.

Kutleša je govorio o radu Samostalnog sektora za  financijske istrage (SSFI), kolokvijalno zvanog porezi USKOK.

Od 2017. godine je od strane SSFI-ja podneseno 35 kaznenih prijava protiv 433 fizičke i pravne osobe. Obrađenih porezna utaja je 42 milijuna eura, obrađenih šteta za društva od izvlačenja novca od 141 milijun eura, obrađene subvencijske prijevare 6,5 milijuna eura, rekao je.

- Sve je ovo rezultat kontinuiranog rada i robusnog informacijskog sustava koji nam omogućuje analizu. Dobili smo i potporu za daljnju digitalizaciju porezne uprave. Digitalizacija i fiskalizacija 2.0 odnosno svih računa su još dva projekta te Sustav evoluira, dodao je Kutleša.

Rekao da ne može dati previše informacija o konkretnom slučaju osim onoga što su već dali u medije.

Biluš: Više transakcija, informacije dale banke, sve je praćeno

Biluš je napitanje novinara je li istragu pokrenula transakcija u iznosu od 500 milijuna kuna ili se radilo o više transakcija kojim se došlo do toga iznosa rekao kako ne može govoriti o deteljima, ali nije bila pojedinačna uplata.

- Tijekom analize slučaja nadležna tijela su imala nadzor nad tim sredstvima jer samo tim nadzorom je bilo moguće da se u konačnici sva ta sredstva blokiraju, rekao je.

- Sve je krenulo putem obavijesti od banke, ali ono što je bilo puno bitnije kasnije je, kada se analiza pokrenula, da se osiguralo da taj novac ne iščezne iz dohvata domaćih tijela, dodao je.

Rekao je kako ne može govoriti o vremenskom okviru.

- Više od jedne banke je detektirala svoje klijente, istaknuo je Biluš te dodao da je novac blokiran u subotu.

- Sav iznos je bio pod praćenjem, računi su bili pod praćenjem. Sve činilo da se osigura da kada jednom novac krene van da se blokadom ta imovinska korist privremeno blokira. Ono što je završilo na tom računu je u odnosu na to i izdana blokada. Sve što je tamo stizalo je osigurano za neku kasniju fazu kaznenog postupka, rekao je Biluš.

Naglasio je i važnost inozemne suradnje.

- Ovdje je postignut koordinacijski dogovor da dok je novac u hrvatskim bankama ili fondovima da se u pokušaju transfera van to spriječi, rekao je Biluš.

Kutleša: Sustav reagirao na vrijeme

- Sustav je reagirao na vrijeme, u koordinaciji s USKOK-om i policijom i to je najbitnije. Ponekad se prezentira da djelujemo kao otoci, ali to nije bilo u ovom slučaju. Svaka od institucija je u rekordnom roku odradila svoj dio posla. Možemo reći da je sve skupa trajalo oko tri mjeseca, od početka do uhićenja i naravno da nije još sve okončano, kazao je Kutleša.

Primorac: Provesti istražne radnje do kraja

Na pitanje je li smiješano ili čudno da je takva akcija propala zbog uplata na račun umirovljenika ministar Primorac rekao kako ne zna što bi komentirao o tome.

- Izgleda malo neuobičajeno. Nemam nikakav poseban komentar. Mislim da je ovo rezultat kontinuiranog, neovisnog i samostalnog rada svih tijela i ureda za sprječavanje pranja novca i SSFI-ja. Drago mi je da se pokazalo da ta tijela rade u punoj koordinaciji i da profesionalno i nepristrano obavljaju svoj posao i mogu samo pružiti potporu te da ćemo učiniti sve da im osiguramo sredstva koja su im potrebna daljnje nepristrano profesionalno obavljanje posla, rekao je ministar Primorac.

Komentirao je i je li netko iz kompanije odgovoran.

- Ne znam kako ti interni procedure funkcioniranju u INA-i. Po onome što ja znam radi se o tome da je jedna osoba odobravala niže cijene energenata. Ako su to neki interni procesi dozvolili, onda je to neuobičajeno, rekao je.

Na pitanje treba li smijeniti nekog od hrvatskih članova u Ini rekao je kako smatra da treba provesti sve istražne radnje do kraja.

-Treba utvrditi način kako je došlo do toga, treba utvrditi odgovornost. Ako postoji bilo kakva odgovornost unutar kompanije, smatram da treba adekvatno odgovarati, dodao je Primorac.

- Posebno mi je drago da je osigurano potencijalno oduzimanje nezakonite imovinske koristi pa će ta šteta moći biti namirena. No to ne umanjuje problem ili krivnju određenih pojedinaca. I ja očekujem zajedno s vama odgovore na određena pitanja i nadam se da ćemo ih uskoro doznati, istaknuo je ministar Primorac.

Uhićenja u subotu

Podsjetimo, u akciji koju su u subotu pokrenuli USKOK i policija na meti istražitelja našli su se direktor u INA-i Damir Škugor, predsjednik Hrvatske odvjetničke komore (HOK) Josip Šurjak, njegov poslovni partner Goran Husić s kojim je suvlasnik tvrtke OMS Upravljanje, Škugorov otac Dane te predsjednica uprave tvrtke Plinara istočne Slavonije Marija Ratkić.

Šteta za INA-u navodno prelazi milijardu kuna, protuzakonita zarada Damira Škugora i njegova oca je gotovo pola milijarde kuna, dok je Goran Husić profitirao za preko 90 milijuna kuna, a Josip Šurjak za 68,9 milijuna kuna. Na računu njihove tvrtke OMS Ulagenje ostalo još preko 200 milijuna kuna protuzakonito ostvarene odbiti.

Istražitelji sumnjaju da je Škugor od lipnja 2020. do 27. kolovoza 2022., u Zagrebu, Šibeniku i Vinkovcima, kao direktor Plina i energije Industrije nafte i zamjenik predsjednika nadzornog odbora Plinare istočne Slavonije povezao u zajedničko djelovanje ostale osumnjičenike pri čemu su prirodni plin kojim raspolaže Ina prodavao po cijenama ispod tržišne cijene.

U realizaciji plana, prvookrivljeni je odredio da drugookrivljeni u ime okrivljenog društva ishodi od HERA-e dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti trgovine plinom, što je drugookrivljeni i učinio, priopćio je USKOK.

Ina je u konačnici oštećena je za najmanje milijardu kuna, a okrivljenici i okrivljeno društvo su ostvarili nepripadnu imovinsku korist od najmanje 848 milijuna kuna, sumnjaju istražitelji.

Otkrivaju i da su osumnjičeni kupovali plin od Ine po 19,5 eura, a prodavali po čak 210 kuna. Škugor je, kako se doznaje, na ispitivanju ustvrdio da nije kriv te da je plin prodavan prema poslovnoj politici Ine.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!