10:39 / 20.03.2018.

Autor: B.S./HRT

Kako znati kupujete li parcelu koja je klizište

-

-

Foto: - / -

Prije kupnje bilo bi uputno kontaktirati struku, angažirati ovlaštenog geomehaničara ili geologa, kaže Goran Mazija.
Hrvatska se i dalje bori s poplavama. Vodostaji brojnih rijeka i dalje su u porastu. Vodostaj Save u Jasenovcu srušio je rekorde iz davne 1970. Osim poplava, prijete klizišta. Stanovnici Hrvatske Kostajnice na svoje su oči vidjeli što znače aktivna klizišta koja predstavljaju opasnost, a njih ima i u Dalmaciji.

Godišnja šteta samo na području Grada Zagreba vezano za klizišta prosječno iznosi oko 100 milijuna kuna. To nisu mala sredstva, slaže se Goran Mazija, predsjednik strukovne udruge eksperata i sudskih vještaka za biotehniku. Za Studio 4 HRT-a Mazija kaže kako Grad Zagreb ima zabilježeno oko 1278 različitih nestabilnosti, tu pripadaju klizišta i odroni. Grad Zagreb ima obvezu sanirati samo ona klizišta koja neposredno utječu na komunaknu infrastrukturu.

U proteklih deset godina sanirano je stotinjak klizišta i sličnih pojava u gradu. Upitan tko mora sanirati ostala klizišta, odgovara da je to u ingerenciji vlasnika nekretnina. "Svi koji su izgradili određene nekretnine na parcelama kojima su vlasnici u zakonskoj su obvezi riješiti površinsku odvodnju, dakle odvodnju oborinske vode", objašnjava Mazija i dodaje kako je to definirano po tri zakonska osnova - Zakonu o građenju, Zakonu o vodama i Zakonu o obveznim odnosima i drugim stvarnim pravima. U praksi je to mali broj ljudi doista učinio, kaže on.

Te vode se moraju izvesti s parcele na kojoj se građevina nalazi tako da ne utječu štetno na okolne objekte, a do prometnice gdje treba biti položena komunalna infrastruktura za odvođenje viška vode.

Na pitanje kako će netko znati da je parcela koja se kupuje, a koja može biti građevinska, zapravo klizište i postoje li u gradovima katalozi i karte klizišta, Mazija kaže da bi prije kupnje bilo uputno kontaktirati struku, angažirati ovlaštenog geomehaničara ili geologa koji će ili napraviti prospekciju na samom terenu, ili doista provesti istražne radove u smislu izvođenja istražne bušotine i labaratorijskih ispitivanja. "Na to nas obvezuje i Eurocode 7, aneks B, što u praksi ljudi koji nisu u Gradu Zagrebu rijetko primjenjuju. Grad Zagreb ima geotehnički katastar koji funkiconira u uredu gdje radim, Uredu za strategijsko planiranje i razvoj Grada, a koji baštini doista veliku količinu podataka o tlima. Mi izdajemo geotehničke uvjete sukladno kojima se provode istražni radovi ili ne. Time dobivamo ulazne podatke koji se kasnije moraju primjenivati kod projektiranja i izgradnje objekata kao jamac da neće doći do pomaka", kaže Mazija.

Dodaje i da je većina kuća u Hrvatskoj Kostajnici koja su se našla na klizištima i u sekundama nestala bespravno sagrađena i kod njihove gradnje nije konzultirana struka te nisu provedeni nikakvi istražni radovi. "Pravilo gradnje na klizištima je sljedeće: ne dolazi u obzir temeljiti objekt na trakastim temeljima, što je u predmetnom učinjeno. Znači mora biti puna AB ploča, mora biti izvedena tehnička etaža ili duboko temljenje na pilotima itd. Ništa od toga nije učinjeno", kaže on.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!