Kamenjecki o ratu u Ukrajini: Čeka se od žrtve da još nešto ustupi

Koliko su intenzivni diplomatski napori proteklih dana približili mogućnost mira u Ukrajini, što može učiniti Europska unija i hoće li za pomoć Ukrajini koristiti ruska zamrznuta sredstva te kakvo je aktualno stanje u Ukrajini - analizirali su gosti emisije 'U mreži Prvog'.

Proteklih dana pratili smo vrlo intenzivne diplomatske napore od Floride preko Ženeve, Bruxellesa i drugih europskih gradova sve do Moskve, a čini se danas ponovno i do Floride. Međutim, postavlja se pitanje je li mir u Ukrajini bliže nakon svih tih aktivnosti i svih tih razgovora?

- Nije presudno tko je u ovoj situaciji agresor, iako se slažemo da je Rusija napala Ukrajinu. Ukrajina je izgubila oko 20 posto svog teritorija, a oko 10 milijuna ljudi je napustilo Ukrajinu. Svi pogledi su usmjereni prema Ukrajini i svi pitaju 'kada će Ukrajina ponovno ići na neke ustupke?'. Je li to uopće način nekog razgovora o završetku rata, upitao je Maksim Kamenjecki iz Instituta za međunarodne odnose i vanjsku politiku.

Smatra da je sustav međunarodnih odnosa zakazao u sprječavanju agresije i da sada traže od žrtve da se još dodatno žrtvuje.

- Nekih 30 do 50 kilometara kao što je tvrdio Rubio na sastanku neki dan. U ovakvim uvjetima predsjednik Zelenski ne može prihvatiti bilo kakve teritorijalne promjene u Ukrajini bez referenduma koji je nemoguć u sadašnjim uvjetima rata, a nitko neće razgovarati o ustupcima Rusije. To je krivi pristup, čekajući od žrtve da ona još nešto ustupi, poručio je.

Barić: Ne očekujte nikakav stvaran mirovni sporazum

S mišljenjem da se nakon niza intenzivnih pregovora svejedno ništa supstancijalno nije promijenilo, slaže se i vojni analitičar Robert Barić.

- Nije se ništa promijenilo i ovi pregovori će završiti na isti način kao što su završili prethodni, jer Putin nema namjeru odustati od svog maksimalističkog stava ni na koji način, ustvrdio je.

Smatra da Putin ne želi čak ni Ukrajinu s okrnjenim suverenitetom te da mu nije važno ni teritorijalno osvajanje.

- On želi Ukrajinu potpuno podređenu Rusiji kao što je Bjelorusija, de facto ako ne de jure integriranu, s marionetskim režimom i neće se zadovoljiti s ničim manjim bez obzira na ogromne ljudske i materijalne gubitke Rusije koje za sada još uspijeva napraviti. Bez obzira na to što ruska ekonomija ide polako prema 'shutdownu', rekao je.

- Ne očekujte nikakav stvarni mirovni sporazum, a ne očekujem ni nekakve rezultate od cijelog ovog trenutnog mirovnog procesa, nadodao je.

Avdagić: Vrtimo se u krug

Unatoč svim očekivanjima i svim najavama koje su pristizale iz Washingtona, ipak se čini da mirovni sporazum nije nimalo bliže nego što je bio prije i dogodilo se opet ono što je već nekoliko puta viđeno. 

- Mi smo sad blizu da zaokružimo četvrtu punu godinu koliko taj rat traje i sad mi govorimo o tomu da ćemo do 2027. godine prekinuti uvoz ruskih energenata. O čemu onda pričamo?, upitao se politički analitičar Denis Avdagić komentirajući zastoj u mirovnom procesu.

Smatra da zapadne sile nisu reagirale dovoljno brzo i snažno u svojoj pomoći Ukrajini.

- Je li isporučeno oružje koje je bilo adekvatno i potrebno Ukrajini, i tu možemo reći da je bilo itekako velike suzdržanosti. Jedna Hrvatska se na neki način jako isprsila, a onda s druge strane poslali smo transportne avione Antonov koji su ležali na Plesu godinama i nisu bili korišteni. I onda smo to lijepo uvrstili u tablicu vrijednosti koje smo isporučili Ukrajini kao pomoć. Njima je to od korist, ali govorimo o načinu na koji se postupalo i na koji se i sad postupa dok se vode rasprave o tomu kako pomoći financijski, rekao je.

Osvrnuo se i na namjeru EU-a da iskoristi zamrznuta ruska sredstva kako bi financijski pomogao Ukrajini.

- Sad smo se dosjetili da imamo tu zamrznuta ruska sredstva, ali to je u Belgiji, a Belgija ne želi odgovarati. Ne želi zapravo ni nitko drugi odgovarati, Europska središnja banka nema niti pravnu mogućnost po ovom ponuđenom okviru da bude jamac i onda se vrtimo u krug, zaključio je.