O mirovnim pregovorima za zaustavljanje rata u Ukrajini razgovarali su ministri vanjskih poslova NATO-a u Bruxellesu. Gavni tajnik Saveza pozvao je članice Saveza da obećaju veću podršku.
03.12.2025.
16:20
Autor: D.M./HRT/Hina
O mirovnim pregovorima za zaustavljanje rata u Ukrajini razgovarali su ministri vanjskih poslova NATO-a u Bruxellesu. Gavni tajnik Saveza pozvao je članice Saveza da obećaju veću podršku.
Sastanak je zasjenjen tekućim mirovnim naporima za Ukrajinu koje predvode SAD i odsutnošću američkog državnog tajnika Marca Rubia. SAD će predstavljati zamjenik državnog tajnika Chrisštopher Landau, što je neuobičajen potez.
Glavni tajnik saveza Mark Rutte upozorio je kako Kijev ostaje ovisan o vojnoj pomoći, a Rusija nastavlja napadati Ukrajinu. Poručuje da je dobro što pregovori traju, ali da NATO mora osigurati što jaču poziciju Ukrajine. Smatra da saveznici u idućoj godini za oružje Ukrajini trebaju izdvojiti najmanje 15 milijardi dolara.
- Moramo nastaviti odgovarati snagom, jedinstvom i odlučnošću. Ključni fokus je ulaganje u obranu. Ali moramo učiniti više i svi se saveznici moraju potruditi da budemo spremni i da je odgovornost pravedno raspodijeljena. Moramo nastaviti pomagati Ukrajini da se može danas braniti a sutra odvraćati, rekao je Rutte.
- Kako možemo osigurati da Ukrajina ostane što jača? U tijeku su mirovni pregovori. To je dobro. Ali moramo osigurati i da Ukrajina, sve dok ne završe, bude u najjačoj mogućoj poziciji kako bi nastavila borbu protiv Rusije. Kada mirovni pregovori zaista dođu do točke da se sjedne za stol, Ukrajinci trebaju biti u najjačoj mogućoj poziciji, poručio je Rutte.
Hrvatska je među šest zemalja koje su dale najviše sveukupne pomoći Ukrajini u odnosu na svoj bruto domaći proizvod, izjavio je u srijedu državni tajnik u ministarstvu vanjskih poslova Frano Matušić.
- Mi smo istaknuli činjenicu da smo do sada donirali 14 paketa bilateralne vojne pomoći Ukrajini i već pripremamo 15. paket. Gledajući ukupno svaki oblik pomoći, humanitarnu, vojnu, energetsku itd, Hrvatska je među šest zemalja koje su najviše dale u odnosu na svoj BDP, precizirao je Matušić koji je predstavljao Hrvatsku na sastanku.
Matušić je rekao da će Hrvatska do 2030. godine za vojnu opremu izdvajati 3 posto svoga BDP-a.
Matošić je rekao da su svi sudionici sastanka dali potporu naporima da se osigura dugotrajan i stabilan mir u Ukrajini, poštivajući njezine granice i suverenitet. Na pitanje je li i američki predstavnik podržao Ukrajinu u njezinim granicama, Matošić je rekao da su svi koji su sudjelovali u raspravi govorili o pravednom i dugotrajnom miru.
Ukrajina je priznata država u svojim granicama i ono što mi kao Hrvatska uvijek ističemo jest da to jednostavno ne smije doći u pitanje, to je međunarodno pravo koje se ne smije kršiti, rekao je.
- Ministri mnogih zemalja u svom su govoru iskoristili priliku da govore o zapadnom Balkanu, vrlo osjetljivoj regiji na koju treba obratiti posebnu pozornost. Svi su ukazivali na ranjivost zapadnog Balkana i na izloženost ruskim malignim utjecajima, rekao je Matušić.
Rekao je da je u svom istupu govorio o dva ruska medija, Russia Today i Sputnik, koji aktivno djeluju u Srbiju, a koja su pod sankcijama Europske unije. Također je rekao da je prije par dana usko povijesno društvo osnovalo svoj ogranak u Beogradu i da je glavni govornik bio Sergej Nariškin, bliski suradnik Vladimira Putina i šef ruske vanjske obavještajne službe.
Ruski maligni utjecaj vidi se danas i u Bosni i Hercegovini, ali u drugim zemljama zapadnog Balkana. U tom smislu izrazio sam očekivanje da se o zapadnom Balkanu češće govori u NATO-u, da se pripreme dokumenti za ministarski sastanak u proljeće sljedeće godine i za summit koji će se održati u Turskoj, rekao je Matušić.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!

Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora