07:30 / 09.09.2021.

Autor: HRT/A.P.C.

Dobronić pred saborskim Odborom za pravosuđe

Radovan Dobronić

Radovan Dobronić

Foto: HRT / HTV

Odbor za pravosuđe Hrvatskog sabora počeo je razgovore sa svim kandidatima za predsjednika Vrhovnog suda koji Odboru predstavljaju svoje programe. Prvi se počeo predstavljati Radovan Dobronić, sudac zagrebačkog Trgovačkog suda i kandidat predsjednika Republike Zorana Milanovića. Slijedi Barbara Gundić, doc.dr.sc. Marin Mrčela, trenutačno v.d. predsjednika Vrhovnog suda; dr.sc. Lana Petö Kujundžić i dr.sc. Šime Savić. Oni su se javili na treći javni poziv Državnog sudbenog vijeća. Predsjednik Sabora Gordan Jandroković je, najavljujući jesensko zasjedanje, rekao da na plenarnoj sjednici neće biti moguće raspravljati o svim kandidatima.  

Prijenos možete pratiti ovdje: 

- Kad se govori o izboru predsjednika Vrhovnog suda, onda se govori u dva pravca. Jedan je da postoji veliki problem s neriješenim predmetima i sporošću u radu, a u drugom dijelu prigovara se kvaliteti sudaca i njihovom poštenju. To se smatra sistemskim pitanjem, koje više nije iznimka. Sve skupa svodi se na prigovor da je sudstvo u širem smislu izgubilo minimalnu dozu povjerenja bez koje je sudački rad u bitnome otežan. Javnosti se, rekao je, prezentira da problemom neriješenih predmeta koji je isključivo zbog sudačkog nerada. Kada iz sudstva dolaze, dosta blagi odgovori kako to nije točno, to se odbacuje, ali to nije točno, kazao je.

- Unutar EU-a imate zemlje koje slove kao dobre ili čak najbolje, i u svjetskim komparacijama. Nama je možda najbolje usporediti se s Njemačkom, jer smo dio europskog pravnog kruga i s Njemačkom smo povezani na puno raznih načina. Zaključak bi bio, kad uspoređujemo hrvatsku situaciju s njemačkom, da su njemački suci marljivi i nemaju zaostatke, a hrvatski su lijenčine pa postoje nedostaci, ali to nije točno, dodao je.


Zagušenje sudova predmetima 


Po Dobronićevim riječima, društvo i pravni poreci koji su organizirani i odgovorni, ne stvaraju neprestano sudske sporove. Kazao je kako dugo neriješeni predmeti nisu samo oni najteži slučajevi, već su to brojni spisi koji stvaraju zagušenje sudova, a tako i banalni sporovi dolaze do Vrhovnog suda.

- Treba napraviti pravilnu dijagnozu, bez koje nema pravilnog liječenja, rekao je i istaknuo da su brojni predmeti sporovi koji imaju veze s državom, poduzećima u državnom vlasništvu ili s jedinicama lokalne uprave i samouprave.  Ocijenio je da se radi se o posljedicama nedovoljno dobrog upravljanja.

- Ta je sfera u izravnom dosegu uprave i samouprave, dakle treba organizirati pravilno upravljanje, rekao je Dobronić.


Spomenuo je i problem golemog broja sporova građana i komunalnih poduzeća, ocijenivši da bi ih trebale riješiti lokalne uprave. 


- Ako tijela lokalne uprave to srede, napravili su kolosalan posao. Ne treba čitati duboke analize i kritike koje dolaze od uglednih časopisa, to se sve vidi na Trgovačkom sudu, to se sve odražava na radu, kazao je. 


Dobronić ističe da ne postoji apsolutno pravo vođenja postupka za svaki neplaćeni račun, a mnogi koji su pokrenuli spor čak su zaboravili da račun najprije treba izdati da bi on bio plaćen. Smatra i da treba promijeniti praksu javnih bilježnika. 


Promjene u organizaciji rada sudova i percepcija korumpiranosti sudaca 


Na pitanje Damira Habijana (HDZ) kojim bi mjerama spriječio probleme u sudstvu, Dobronić je rekao kako treba krenuti u organizaciju rada na prvostupanjskim sudovima, ali i educirati privrednike o tome što je račun.


 - Na sudovima treba organizirati kompletno drugačiji način rada. Kad stignu prigovori, osnivaju se ovršni odjeli, koji će procjenjivati hoćemo li prigovore odbaciti ili ih prihvatiti i na taj način formirati parnični predmet, kazao je Dobronić.


Draženu Bošnjakoviću, (HDZ) koji je postavio pitanje o tezi o korumpiranosti sudstva, Dobronić je odgovorio kako je besmisleno govoriti o generalnoj korumpiranosti sudaca, a zbog 1 ili 2 posto takvih sudaca trpi cijelo sudstvo.


- Mogu reći da 90 posto sudaca, ne da nije korumpirano, nego radi čestito i u dobroj vjeri. Sudstvo mora biti sto posto provjereno, u tom dijelu ne smije biti nijedan propust ni kod jednog suca, rekao je, dodajući da sustav pati zbog malog broja sudaca. 


Na pitanje Marije Jelkovac (HDZ) o tome kako misli kontrolirati rad sudaca, Dobronić je rekao da to namjerava kroz kontrolu kvalitete rada. Dodao je da Slovenija, Austrija i Njemačka uopće nemaju sudačku normu.


- Kad sudac kaže da sudac treba imati normu, to znači da nije shvatio ulogu suca u društvu, kazao je. 

Saborski Odbor predložit  će Saboru svoga kandidata

Nakon saslušanja kandidata slijedi glasovanje i mišljenje Odbora koje će se uputiti predsjedniku države, a on će Saboru predložiti svojeg kandidata.

Vrhovni sud u ponedjeljak je objavio obrazloženje svojeg mišljenja o programima kandidata, koje za Sabor nije obvezujuće. Na Općoj sjednici Vrhovnog suda program Marina Mrčele dobio je 29 glasova, program Radovana Dobronića četiri, a ostali kandidati nisu dobili niti jedan glas. 

Predsjednika Vrhovnog suda bira Hrvatski sabor, na prijedlog predsjednika Republike. Predsjednik Zoran Milanović ovog puta predlaže suca Radovana Dobronića, nakon što u prethodna dva pokušaja Sabor nije prihvatio njegovu kandidatkinju prof. dr. Zlatu Đurđević. Kako je više puta najavio premijer Andrej Plenković, saborska većina svoje će mišljenje o kandidatima za predsjednika Vrhovnog suda dati nakon što Odbor sasluša sve kandidate. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!