Može li Hrvatska prehraniti svoje građane u slučaju krize?

Prehrambena sigurnost više nije samo pitanje poljoprivrede i gospodarstva nego i nacionalne sigurnosti. Kako osigurati dovoljno domaće hrane u vrijeme klimatskih promjena, geopolitičkih kriza i poremećaja na tržištu, bilo je jedno od ključnih pitanja konferencije "Od polja do mora" u Dubrovniku. 

Hrvatska upozorava na problem pada proizvodnje, manjka radne snage, nedostatne infrastrukture i sve većeg oslanjanja na uvoz.

Glavno pitanje panel-konferencije "Od polja do mora - zajednička vizija za prehrambenu sigurnost i stratešku autonomiju EU-a" bilo je: može li država biti dugoročno sigurna i otporna ako u kriznim okolnostima nije sposobna osigurati dovoljno hrane svojim građanima?

- U tom smislu željeli smo tu priliku iskoristiti da ponovo poručimo da bez poljoprivrednika i ribara nema prehrambene sigurnosti. Svatko od nas mora nešto jesti. Mi želimo da ta hrana na našim stolovima bude domaća, da dolazi kroz kratke lance od polja do stola, rekla je Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora.

- Prije svega nam je potreban zaokret u načinu na koji mi promišljamo i provodimo poljoprivrednu politiku, jer sve dok izvozimo sirovinu, a uvozimo gotove proizvode, gubimo dodanu vrijednosti i naša poljoprivreda ne raste, nego stagnira, dodaje.

A ovo nije samo hrvatski problem, nego zajednički problem gotovo svih članica EU-a.

- Nova Zajednička poljoprivredna politika Europske unije, odnosno njezino preoblikovanje, u ovom je trenutku od velike važnosti. Želim biti siguran da pomaže poljoprivrednicima i da im donosi više koristi, jer oni samo žele nastaviti raditi svoj posao, kazao je Aindrias Moynihan, predsjednik Zajedničkog odbora za poljoprivredu i hranu EU-a.

- Žele znati da je poljoprivreda održiva, da se na kraju dana računica isplati i da će postojati budućnost ne samo za njih, nego i za njihovu djecu, sljedeću generaciju, kao i za njihove ruralne zajednice, ističe.

Od ulaska u EU hrvatska poljoprivreda se smanjuje. Ipak, prema nekim brojevima smo iznad europskog prosjeka.

- Imamo jako dobre primjere poljoprivrednih proizvođača koji imaju visokoproduktivne kulture, imaju visokoproduktivnu proizvodnju, na primjer povrće u plastenicima ili slično, rekao je prof. dr. sc. Tomislav Vinković, dekan Fakulteta agrobiotičkih znanosti u Osijeku.

- Zakočeni su u smislu napredovanja i daljnjeg širenja zato što nedostaje radne snage i to specijalizirane radne snage koja zapravo razumije. Tu je znači sad problem i srednjoškolskog obrazovanja, to je s poljoprivrednih tehničara, agronome ili prehrambenih tehničara koji bi zapravo popunili taj dio problema ili riješili taj dio problema, objašnjava.

- Opet je, naravno, cijena rada u tom području dosta niska, ističe Vinković.

- Mi imamo negdje oko 14 posto mladih poljoprivrednika za razliku od europskog prosjeka koji je 12 posto. Naša intencija je da se ta brojka povećava i da zapravo osiguramo financijska sredstva kako bi mladim poljoprivrednicima omogućili preuzimanje poljoprivrednih gospodarstva, govori državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Zdravko Tušek.

Treći i završni panel međuparlamentarne konferencije "Od polja do mora - zajednička vizija za prehrambenu sigurnost i stratešku autonomiju EU-a" održao se uoči donošenja novog europskog proračunskog razdoblja, koji predviđa smanjenje iznosa za poljoprivredu od 20, a za ribarstvo čak 60-ak posto.

Prijedlog je da se financiranje omogući korištenjem dijela sredstava iz nove NATO-ove obveze ulaganja država članica u obranu i sigurnosti, a koji će iznositi pet posto BDP-a.

- Tu smo dobili podršku Ministarstva poljoprivreda i Ministarstva obrane. Mi moramo kapacitirati naše poljoprivrednike da postanu produktivni i konkurentni. Drugo, ništa manje važno, je suzbijanje nepoštenih trgovačkih praksi, rekla je Petir.

- Naš prijedlog je da se nepoštenom trgovačkom praksom proglasi prodaja proizvoda ispod proizvođačke cijene. Danas smo svjedoci da nam primjerice mlijeko, meso i drugi proizvodi dolaze na tržište i ne samo iz trećih zemalja nego i iz nekih starijih država članica, koje putem trgovačkih lanaca koji su baš u njima formirani plasiraju poprilično jeftine proizvode na naše tržište, objasnila je.

- Kaže se da vojska maršira na svom želucu. Možete imati velik obrambeni sustav, ali potrebni su vam ljudi koji će njime upravljati, a oni se moraju moći prehraniti i morate imati proizvodnju hrane. To je najosnovnija stvar, kaže Moynihan.

Velik izlog za domaću poljoprivredu mogao bi biti turizam, ali i dalje većina ponude na turističkim stolovima dolazi iz uvoza.

- Već odavno apeliram da se napravi jedan veliki logističko-distributivni centar na prostoru bliže gradu. Dakle negdje u našoj županiji koji će s jedne strane prikupljati količine proizvoda od malih proizvođača koji ne mogu vršiti distribuciju, a s druge strane će biti centar koji će moći logistički dopremati i za velike hotele, velike grupacije, ali i za one male posebice ako isteknemo komponentu starog grada za tako nešto treba imati dozvole za ući i vršiti distribuciju, objasnila je Nikolina Trojić, predsjednica ŽK HGK Dubrovačko-neretvanske županije.

Zajednički zaključak je da su poljoprivrednicima potrebni stabilna i predvidiva Zajednička poljoprivredna politika i dostatno financiranje te kako je prehrambena sigurnost dio nacionalne sigurnosti i otpornosti, a njezin temelj čine domaća proizvodnja, strateške i operativne zalihe te infrastruktura koja omogućuje kontinuitet opskrbe i u kriznim okolnostima.