Katolici slave Tijelovo - znate li što taj blagdan predstavlja?

Blagdan je Tijelova ili Presvetoga Tijela i Krvi Kristove, kojim Katolička Crkva slavi ustanovljenje Euharistije na Posljednjoj večeri na Veliki četvrtak prije Kristove muke, a slavi se deveti četvrtak nakon Uskrsa.

Ovim blagdanom vjernici obnavljaju svoju vjeru u osobu Isusa Krista, Bogočovjeka, koji je u određenom povijesnom trenutku kao jedinorođeni Sin Božji postao povijesnom osobom.

U Puli je obilježena katolička svetkovina Tijelovo, uz misno slavlje koje je predvodio porečko pulski biskup Ivan Štironja i tradicionalnom procesijom gradskim ulicama. 

Nakon mise u pulskoj katedrali, vjernici su u svečanom ophodu pratili pokaznicu s posvećenim hostijama. 

Pula: U procesiji su sudjelovali brojni građani, djeca, mladi

U procesiji su sudjelovali brojni građani, predstavnici crkvenih zajednica, djeca i mladi te svećenici koji su predvodili procesiju. 

Svetkovina je završila dolaskom u crkvu sv. Antuna, uz poruku mira, zajedništva i poštovanja duhovne tradicije. 

- Svetkovina Tijelova je svetkovina kojom mi kršćani katolici očitujemo svoju vjeru u Kristovu prisutnost u presvetoj euharistiji, zato se i zove Tijelovo, odnosno sakramenat Otajstvo presvetog tijela i presvete krvi, rekao je Ivan Štironja, porečko-pulski biskup.

Crkvena zvona pozvala su vjernike na misna slavlja kojima je danas diljem Hrvatske proslavljena svetkovina Tijelova i Presvete Krvi Isusove. 

Nakon mise u župnoj crkvi Svetog Josipa koju je predvodio velečasni Damir Ocvirk, mnogobrojni vjernici i u velikoj procesiji na zagrebačkoj Trešnjevci. 

Procesija u Rijeci

Procesiju je u Rijeci predvodio riječki nadbiskup Mate Uzinić. Procesija je krenula uz pjesmu i molitvu, prosipanje ružinih latica i iznošenjem presvetog oltarskog sakramenta, a to je posvećena hostija koja se samo na današnji dan iznosi izvan prostorija crkve, rekla je Danijela Minić u programu HRT-a.

Nadbiskup je u propovijedi naglasio kako je važno da se povežemo u euharistiji s Isusom, da nas osnaži i da u nama provrije izvor koji je euharistija.

Druga je poruka bila je da ratovi i sukobi nisu opcija, već ljubav prema bližnjima i u zajednici jer jedino ona pokreće prijateljstvo s Kristom.

- Ono što je važno jest da vjerujemo da se to čudo u kojem nam se Isus daje, daruje, u kojem nam daruje svoje srce iz kojeg nas hrani, daruje u svakoj euharistiji, u svakoj misi i da smo mi oni koji idu na taj izvor i piju s tog izvora u svakoj pričesti koju primamo, rekao je Mate Uznić, riječki nadbiskup.

- Bližnji nam je svaki čovjek, ne samo onaj iz familije nego svaki čovjek nam je bližnji. Ako ne voliš svog bližnjeg, ne možeš ni Boga, to je barem poznato, govori vjernik.

- To je ono što nas drži, duhovno, na ovom svijetu, u nekakvim dobrim okvirima. Nas, koji smo ovdje, naglasila je vjernica.

Tijelovska procesija u Punitovcima

Tradicija svetkovanja blagdana Tijelova, u punitovačkoj župi duga je više od 250 godina, a zajedno s vjerom živi i tradicija.

Mještani Punitovaca na Tijelovo uređuju svoje kuće i prozore, kite ih cvijećem.

U središtu sela obilaze se sjenice ili, kako ih još mještani nazivaju - "sivnice", koje predstavljaju četiri strane svijeta. Više doznajte u nastavku:

Blagdan Tijelova proslavljen je i u mnogim splitskim župama. Održana je i misa u katredrali svetoga Dujma.

Katolici slave blagdan Tijelova

Obilježavanje Tijelova počinje u 13. stoljeću, kada se augustinskoj redovnici svetoj Julijani iz samostana kod Liegea u Belgiji, u jednom viđenju punoga mjeseca, na mjesecu pokazala mrlja. Puni je mjesec redovnica protumačila kao Crkvu, a mrlju kao svetkovinu koja Crkvi nedostaje, kojom bi se častio Presveti oltarski sakramenat. Na zamolbu svete Julijane mjesni biskup Robert de Thorote u svojoj je biskupiji uveo blagdan Presvetoga Tijela i Krvi Kristove - sv. Euharistije. Sveta Julijana i njezini suvremenici širili su slavljenje toga blagdana u cijeloj Crkvi.

Drugi događaj koji je snažno utjecao na čašćenje Tijela i Krvi Kristove povezan je uz euharistijsko čudo koje se zbilo 1263. godine u mjestu Bolseni u Italiji. Tada je jedan svećenik slaveći svetu misu posumnjao u pretvorbu kruha i vina u Isusovo Tijelo i Krv. Kad je lomio posvećenu hostiju, zapazio je kako iz nje kaplje krv koja se slijevala po oltaru.

Nakon ta dva događaja papa Urban IV. objavio je 8. rujna 1264. bulu kojom ustanovljuje blagdan Tijelova (Euharistije), želeći tu svetkovinu proširiti na cijelu Crkvu, no u tome ga je spriječila brza smrt. Tek u 14. stoljeću papa Ivan XXII. proširio je blagdan na cijelu Rimokatoličku Crkvu.

Blagdan se u nekim hrvatskim krajevima zove i Brašančevo i taj naziv potječe iz 18. stoljeća. Riječ Brašančevo dolazi od riječi brašno, od čega se pravi kruh, a kruh u pretvorbi u svetoj misi postaje Kristovim Tijelom.

Događaj sličan onome u Bolseni dogodio se i 1411. godine u Hrvatskoj, u Ludbregu. Tada je za najvažnijega dijela svete mise - pretvorbe, kada se na svećenikove riječi i djelovanje Duha Svetoga kruh pretvara u Tijelo, a vino u Krv Isusovu, svećenik posumnjao u to čudo. Ugledavši da se u kaležu nalazi prava svježa krv, zbunjen i prestrašen neočekivanim događajem brzo je spremio kalež sa svetom Krvlju iza oltara i završio misu.

Događaj je temeljito ispitivao papa Julije II. (1503.-1513.), koji zbog duljine istrage i ispitivanja čudesnih događaja nije uspio završiti istragu, ali je dopustio javno štovanje relikvije, što čini i njegov nasljednik papa Leon X. Od toga vremena u Ludbreg dolaze vjernici sa svih strana svijeta izraziti svoje štovanje relikviji Predragocjene Krvi Kristove, a posebno svake prve nedjelje u rujnu, kada je središnja godišnja proslava Predragocjene Krvi Kristove.

Svetkovina Tijelova povezana je i s procesijama. Prva Tijelovska procesija održana je u Kölnu sedamdesetih godina 13. stoljeća, a taj se običaj u 14. stoljeću proširio po mnogim katoličkim zemljama. U procesiji svećenik u monstranci (pokaznici) nosi posvećenu hostiju, dok puk pjeva, moli i nosi cvijeće.