Kazna doživotnog zatvora pred vratima: Stručnjaci podijeljeni oko učinaka

U Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije potkraj prošlog tjedna predstavljeni su prijedlozi zakonodavnih izmjena kojima bi se uvela kazna doživotnog zatvora.

Hoće li doživotni zatvor spriječiti takva najteža kaznena djela, je li od doživotnog zatvora važniji doživotni nadzor nad počiniteljima najtežih zločina te kako pronaći ravnotežu između kažnjavanja, zaštite društva i mogućnosti rehabilitacije osuđenika?

Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan kazao je u emisiji "U mreži Prvog" kako doživotni zatvor može imati svojevrsni odvraćajući efekt prema potencijalnim počiniteljima, ali može biti i ako se izrekne poruka.

- Iluzorno je da ćemo spriječiti kazneno djelo teškog ili običnog ubojstva, ali se moramo fokusirati na prevenciju, naglasio je.

Ministar je kazao kako institut doživotnog zatvora imaju sve zemlje EU-a osim Portugala.

- Radna skupina je djelovala u tri smjera. Jedan je institut uvođenja doživotnog zatvora, drugo je dosadašnja sigurnosna mjera nadzora po punom izvršenju kazne koju smo redefinirali i treći smjer je posebni zakon kojem je nositelj Ministarstvo zdravstva zato što se radi o tretmanu i smještaju po punom izvršenju kazne. Netko tko odsluži 15, 20 ili 30 godina zatvora, nakon što izađe na slobodu, a utvrđeno je za njega da je i dalje opasan po društvo, ostaje pod zaštitnim nadzorom u posebnoj ustanovi koja je odvojena od kaznenog prava, istaknuo je.

Dodaje kako ovdje nije riječ o osobama koje bi potpadale pod postojeći zakon za osobe s duševnim smetnjama, već su to osobe koje su ubrojive, izdržale su kaznu zatvora dulju od 10 godina, nisu bile na uvjetnom otpustu, počinile su kazneno djelo protiv života, tijela, spolnog integriteta, osobnih sloboda i dalje su prema procjeni povjerenstva utvrđene kao opasne za društvo.

U povjerenstvu će biti psihijatri, psiholozi, socijalni radnici. Vršit će se dva neovisna vještačenja, a treće može zatražiti sud.

Sutkinja i glasnogovornica Udruge hrvatskih sudaca Ivana Bilušić kazala je kako suci nemaju ništa protiv da se uvede kazna doživotnog zatvora, a pogotovo da se nadziru osobe nakon izvršenja kazne zatvora.

- Suci bi najprije htjeli vidjeti tekst predloženog zakona kako bi mogli komentirati i uključiti se u raspravu. Predstavnik Udruge hrvatskih sudaca bio je sudionik radne skupine i sudjelovao je u svemu o čemu je skupina raspravljala. Kada se prijedlozi zakona objave u javnom savjetovanju, povest će se šira, stručna rasprava i mi u Udruzi ćemo razmotriti sve aspekte izmjena zakona da bismo mogli komentirati hoće li to zapravo zakomplicirati postupanje i koji su nedostaci ili je to učinkovito rješenje, rekla je.

Odvjetnik Fran Olujić je naglasio kako doživotni zatvor neće spriječiti najteže recidiviste i ubojice.

- Puno je važniji dio zakonskih izmjena, dodatne zaštitne mjere praćenja počinitelja kaznenih djela. Činjenica je da smo tu do sada imali velikih problema, da su do sada zaštitne mjere trajale prekratko. U tom smislu pozdravljam nacrt izmjena, rekao je.

Dodaje kako ima određenu zadršku glede prijedloga smještaja u posebnu ustanovu u izvanparničnom postupku jer je to nešto što je za hrvatski pravni sustav novo.

- Do sada je cijeli temelj kaznenopravnog sustava bio da se počinitelju izrekne adekvatna kazna i da nakon izvršenja kazne izlazi na slobodu, a nakon određenog zakonskog razdoblja ima pravo na rehabilitaciju. S novim prijedlogom zatvor zamjenjujemo drugom ustanovom, a ta ustanova je također zatvorenog tipa. Tu bih bio oprezan, rekao je.

Na pitanje zašto suci rijetko izriču kaznu od 50 godina, sutkinja Bilušić je odgovorila kako se ta kazna ne može primijeniti na sva kaznena djela, a gledajući ukupno kaznena djela, njih 70 posto su lakša kaznena djela koja su u nadležnosti općinskih sudova.

- Analizirati zašto u nekom predmetu koji zadovoljava formalno zakonske uvjete se nije išlo sa strožom kaznom, trebali bismo znati detalje svakog predmeta. Ostaje činjenica da suci izriču takve kazne. Ako predloženi zakon Hrvatski sabor usvoji, naravno da će suci primjenjivati isti u slučajevima u kojima su udovoljeni zakonski uvjeti, rekla je.

Osvrnula se i na činjenicu u prijedlogu novog zakona koja govori da netko tko je dobio doživotni zatvor, može nakon 25 godina zatražiti uvjetni otpust.

Olujić je kazao kako svaka zakonska promjena dolazi od politike. Smatra da nije dobro mijenjati zakonske odredbe zbog konkretnih primjera iz prakse, ali kako kaže, to ne znači da ne treba kontinuirano raditi na poboljšanju zakonskih odredaba.

- Kazna doživotnog zatvora otvara niz pitanja. Od moralnih, etičkih, vjerskih, filozofskih. Osnovno je pitanje vjerujemo li da se najteži počinitelji kaznenih djela nakon dugog razdoblja mogu promijeniti, jesu li se pokajali i zaslužili svoj povratak u društvo, istaknuo je.

Smatra kako je dobra mogućnost da okrivljenik može nakon 25 godina tražiti uvjetni otpust.

Više pogledajte u videu: