Kazne za one koji ne provjeravaju COVID potvrde, čeka li nas neposluh?

19:56 / 02.12.2021.

Autor: Šime Vičević/Dnevnik/IMS/HRT

Covid potvrda, ilustracija

Covid potvrda, ilustracija

Foto: - / Shutterstock

Vlada je u hitnu saborsku proceduru uputila izmjene i dopune Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. Prema njima, odgovorne osobe koje ne budu poštovale obvezu provjere COVID potvrda u javnopravnim tijelima bit će kažnjene s 30 do 50 tisuća kuna.

Samo uz predočenje COVID potvrde već više od 2 tjedna može se ući u državne i javne ustanove. No pojedini čelnici provjeru potvrda zanemaruju, što će se, nakon zakonskih izmjena - kažnjavati. Prekršajna kazna za odgovornu osobu koja ne osigura provođenje sigurnosne mjera, najavio je ministar Vili Beroš - iznosit će od 30 tisuća do 50 tisuća kuna.

O tom prijedlogu idući će se tjedan raspravljati u Saboru - a oporba ga već sada osporava.

Predsjednica Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka Sandra Benčić kaže kako oni inzistiraju da se o odredbama o COVID mjerama i kaznama koje idu uz njih - donose isključivo dvotrećinskom većinom u Saboru.

Priprema se i inicijativa prema Ustavnom sudu. Predsjednik Kluba zastupnika Domovinskog pokreta Stjepo Bartulica, kaže kako iskustvo iz puno zemalja govori kako su COVID potvrde neefikasne.

Predsjednik Zoran Milanović ponavlja svoje stajalište o kontroli potvrda. Inspekcija, tvrdi, u njegov ured neće ući.

- Ja sam odgovorna osoba, ja upravljam vojskom. Pored vojske ne možete ući u Ured predsjednika. U Ured predsjednika se dolazi ili na poziv, a drugi način je nikako, osim, teoretski, u slučaju teškog kaznenog djela s validnim sudskim nalogom za pretres, kaže Milanović i ponavlja da "ovo nije zakon, nego zulum".

Premijer Andrej Plenković, pak, ističe - namjera zakona je zaustaviti odgovorne osobe u pozivanju na neposluh.

- Taj zakon ide za tim da penalizira takve čelnike tijela koji to rade. To je bit. Nije to predviđena sankcija i kazna za običnog čovjeka. Nisu gradske uprave i neki uredi eksteritorijalni. Nije ured predsjednika veleposlanstvo neke druge zemlje pa tamo ne ulaze tijela hrvatske države, kaže.

I ministru pravosuđa i uprave Ivanu Malenici "neshvatljivo je da netko, da neka državna institucija ili jedinica lokalne samouprave ne poštuje zakon i propis i da neće dopustiti sanitarnom inspektoru da uđe". Pretpostavlja da se u tim situacijama može koristiti i pomoć policije.

Reakciju je izazvala i izjava predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen o mogućem obveznom cijepljenju. Milanović smatra kako "je to jako loš put kojim idu uspaničeni i kratkovidni političari".

- Koliko ja shvaćam, to je bila neka izjava ne nekoj press konferenciji uz predstavljanje nekakve komunikacije koja se odnosi na COVID. Nije to nikakva formalizirana inicijativa. Ja i dalje smatram da nije dobro nametati obvezu cijepljenja, poručio je Plenković. 

- Nitko od nas ne zna što nas čeka. Prema tome, s ovog mjesta reći da nikad nećemo razmatrati o nečem sličnom tipa obaveznog cijepljenja, ja to jednostavno ne mogu. Međutim, vidite, već 20 mjeseci imamo vrlo jasnu intenciju i namjeru dobrovoljnog cijepljenja, potvrdio je i ministar zdravstva Vili Beroš.

A namjera Vlade je da se i nakon 4. siječnja COVID potvrde, osim cijepljenima i onima koji su COVID preboljeli, izdaju - i testiranima.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!