Klimatolog: Protugradne rakete nisu dovoljno dokazane kao učinkovite

Nakon katastrofalnog olujnog nevremena koje je nedavno pogodilo Slavoniju, posebice općinu Bošnjake, ponovno se rasplamsala rasprava o učinkovitosti protugradnih raketnih sustava. Dok jedan dio javnosti vjeruje u njihovu sposobnost zaštite od tuče i oluja, stručnjaci su jednoglasni da takve metode nisu znanstveno dokazane učinkovitima.

Prof. dr. sc. Branko Grisogono, klimatolog i profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, jasno je iznio svoj stav gostujući u "Studiju 4".

- Protugradne rakete nisu dovoljno dokazane kao učinkoviti pristup. One mogu funkcionirati u laboratorijskim uvjetima, ali su metode iz 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća zastarjele, rekao je Grisogono.

Usporedio je korištenje takvih raketa s liječenjem tumora metodama iz sredine prošlog stoljeća, naglašavajući zastarjelost i nedostatak stvarne učinkovitosti ovih sustava.

Unatoč tvrdnjama nekih susjednih zemalja poput Srbije i BiH o učinkovitosti protugradnih raketa, prof. Grisogono ističe da nema potvrđenih dokaza za takve tvrdnje.

- Kod njih je 2014. godine više ljudi stradalo od poplava i leda nego što je bilo kod nas, rekao je, dodajući da susjedne zemlje ne provode detaljna statistička istraživanja kako bi potvrdile učinkovitost tih metoda.

Grisogono je također upozorio na moguće negativne posljedice korištenja protugradnih raketa ističući da one mogu stvoriti štetu na drugim lokacijama.

- Te rakete mogu štititi našu savjest, da smo učinili sve, ali ishod ne mora biti pozitivan, rekao je. Čak se može napraviti šteta na nekom drugom lokalitetu, dodao je.

Razlog zbog kojeg zapadne zemlje, uključujući Europsku uniju, više ne koriste protugradne rakete je jasan.

- Rakete djeluju samo na jedan dio razvoja oblaka, tzv. mikrofiziku, ali ne utječu na turbulenciju, jake vertikalne mlazove, propade, srednje vjetrove ili rotaciju vjetra u superćelijama, pojasnio je Grisogono. Znanstveno je dokazano da te rakete nemaju znatniji utjecaj na te fenomene, zbog čega su Amerikanci prestali s istraživanjima početkom 70-ih godina prošlog stoljeća, kaže.

Grisogono je, također, naglasio potrebu za prilagodbom poljoprivredne proizvodnje klimatskim promjenama.

- Naši poljoprivredni fakulteti proučavaju sorte koje će se bolje ponašati nakon prolaza superćelijskih oblaka, rekao je, ističući rad Sveučilišta u Osijeku i Zagrebu. Također je predložio uvođenje zaštitnih mreža za manje poljoprivredne površine i poboljšanje suradnje s osiguravajućim društvima kako bi se smanjila šteta od nevremena.

Zaključno, prof. Grisogono podržao je ideju o formiranju ministarstva za klimatske promjene koje bi se bavilo organizacijom života u uvjetima sve češćih i intenzivnijih klimatskih promjena.

- Hrvatska treba takvo ministarstvo zbog poljoprivrede, šumarstva, turizma, ribarstva, energetike i zdravstva, rekao je. Nažalost, cijelo vrijeme kaskamo i moramo se prilagoditi novim klimatskim uvjetima kako bismo osigurali bolju budućnost, poručio je prof. Grisogono.