Komunikolozi: Kandidati se ne bave temama koje su ključne za predsjednika

Dvanaest dana do izbora, predsjednički kandidati od juga do sjevera zemlje bore se za glasove birača. Koji su ključni trenuci kampanje i bave li se kandidati uopće temama iz ovlasti predsjednika, analizirali su komunikolozi u emisiji "Otvoreno".

Jerko Trogrlić, komunikacijski stručnjak, rekao je kako je slučaj Kekin, odnosno susret Mile Kekina i Nikice Jelavića, prva tema po prisutnosti u kampanji.

- Zauzela je pažnju većine hrvatske javnosti, možda i zbog svoje bizarnosti, kako je rekao sam Mile Kekin. Radi se o nečemu što je građanima blisko i jasno i možda je neobično da je ta priča postala afera koja je zauzela više pažnje od afere bivšeg ministra Beroša. Ova afera je doživjela je svoj drugi život na društvenim mrežama, počeli su različiti memeovi, počele su različite dosjetke i šale na taj račun. Mislio sam da Možemo ide zatvoriti nekakvu potencijalnu komunikacijsku opasnost koja bi se iz toga mogla izroditi, međutim ta priča jako živi i opterećuje ovu kampanju.

- S obzirom na ljude koji se uključuju i koji napadaju Ivanu Kekin, ne znači nužno da će joj nanijeti štetu. Donijela je veliku vidljivost, a kako će to na kraju završiti ovisit će i o komunikaciji, dodao je.

Kekin pokušava izbjeći temu i zatvoriti je, međutim Trogrlić smatra da ona to nije u stanju jer je previše pitanja otvoreno.

- Mislim da bi Mile Kekin mogao biti taj koji bi na kvalitetan način mogao zatvoriti tu temu. Jer zapravo od trenutka kad je objavio post do danas njega u javnom prostoru nema, a on je netko tko je sudjelovao u tome svemu, rekao je Trogrlić.

Smiljana Leinert Novosel, komunikologinja, smatra da je komunikacija u slučaju Kekin od samog početka pogrešna.

- Ona se bez ikakvog razloga stavlja u prvi plan. Kad gledate proces kampanje, onda vidite kako pomalo bezvezne teme mogu zaokupiti pažnju ljudi, a pored toga ide proces predstavljanja ozbiljnih  onih koji ulaze u kampanju sa svojim najavama, programima, sloganima itd. Cijelo vrijeme se pažnja usmjerava na nešto što ne može bitno promijeniti sam proces predsjedničke kampanje, ali u svakom slučaju riječ je o lošoj komunikaciji koja će završiti time da će Ivana Kekin uglavnom dobiti podršku onih koji bi i onako dali glas, da neće time nimalo osvojiti nekog s druge strane čiji bi glas eventualno željela privući i da zapravo ta komunikacija iscrpljuje ljude, a ne donosi ništa novo, rekla je Leinert Novosel.

Je li počelo lovljenje pozicija za lokalne izbore?

Anto Mikić, komunikolog, Hrvatsko katoličko sveučilište, smatra da se radi o lovljenju pozicija za lokalne izbore. Ne čini mu se da je ikome bilo u interesu rušiti kredibilitet Ivane Kekin kao predsjedničke kandidatkinje jer, kako je rekao, ona ni u samom startu nije bila kandidat za drugi krug.

- Ne vjerujem niti da je ona sama i njena stranka gajila očekivanja da bi mogla ući u drugi krug uz postojećeg predsjednika koji je okupirao veći dio ljevice. Dakle, čini mi se da je njen motiv bio više pozicioniranje njene stranke na političkoj sceni i možda gradnja neke infrastrukture na terenu oko prikupljanja potpisa, volontera, simpatizera njene stranke, rekao je Mikić.

Naglašava kako ne vidi zašto bi HDZ imao interes u tome da smješta aferu Ivani Kekin.

- Ako ikome Ivana Kekin u predsjedničkoj kampanji oduzima glasove, onda je to Zoran Milanović, a ne Dragan Primorac. Čini mi se, možda netko ipak pokušava promijeniti imidž Možemo kao stranke koja se zalaže za lijeve vrijednosti, za obespravljene, za slabe. Ova afera nema samo moment susreta  gospodinom Jelavićem, nego je nastavljena kao afera imovine i dovodi se u pitanje moralnost takvog postupanja. Moguće da u ovome ima nekog zagrebačkog okusa, ali ne mora značiti da itko ikome smješta, možda je riječ samo o lošoj komunikaciji bizarne priče koja je neopravdano potpuno zauzela prostor u kampanji, rekao je Mikić.

- Kampanja još nije ni počela, svi raspravljaju o nečemu što nije relevantno za ulogu predsjednika, ustvrdio je.

Leinert Novosel: Kandidati u fazi prezentiranja i osvajanja birača

Leinert Novosel kazala je kako glavne poruke predsjedničkih kandidata ipak prolaze.

- Predsjednik Milanović je cijelo vrijeme usmjeren na postojeću vlast, na premijera i to je meta u koju on cijelo vrijeme gađa. Koji puta posprdno spomene i kandidata HDZ-a, ne oslovljavajući ga imenom i prezimenom, što isto tako govori o tipu odnosa koji gradi u odnosu na vladajuću stranku i njene poteze. S druge strane, počinje se buditi aktivnost HDZ-ovog kandidata Dragana Primorca. On ide sa svježim, novim parolama, pokušava pokazati što zastupa. Dakle, on se bori iza granice, bori se za zaustavljanje egzodusa mladih i školovanih ljudi, bori se i protiv korupcije, gdje pokušava napraviti odmak od imidža HDZ-a i želi umanjiti podjele u društvu. On se pokušava prikazati kao netko tko može voditi dijalog i tko može probati spajati ljude, ujedinjavati. Marija Selak Raspudić ostaje vjerna svojim početnim porukama o tome da će biti racionalna i objektivna u svim potezima i postupcima koji se očekuju od predsjednika, rekla je komunikologinja.

Ustvrdila je kako su svi kandidati otišli od tema koje su ključne za predsjednika i svi se bave tekućim temama ili glavnim temama hrvatskog društva u ovom trenutku, želeći prije svega skrenuti pozornost na sebe i plasirati u nekoj kratkoj formi način kako bi oni to rješavali. 

- Dakle, to je faza prezentiranja i osvajanja birača, dodala je.

Komunikolog Mikić kazao je kako među ovlastima ima važnih i relevantnih tema, poput vanjske politike, imenovanja veleposlanika ili obrane.

-  Jako je važno kako će se Hrvatska za idućih pet ili deset godina pozicionirati na međunarodnoj sceni. Vidimo i sami kako su svjetske okolnosti nestabilne i skoro da nam prijeti neposredna ratna opasnost. Mislim da je u takvoj situaciji jako važno čuti koju to generalnu orijentaciju, vanjskopolitičku, Republika Hrvatska s budućim predsjednikom želi graditi i s kojim to partnerima, rekao je.

- Mi valjda već pet godina nismo imenovali jednog jedinog veleposlanika. Nemamo svoje predstavnike na mjestima na kojima se raspravlja o budućnosti Europe i svijeta i to je svakako tema koja zaslužuje javnu pozornost. Volio bih čuti od postojećeg predsjednika i od njegovih izazivača kako tu situaciju planiraju riješiti, jer to je iz pozicije normalnog funkcioniranja zemlje potpuno nedopustivo, ustvrdio je Mikić.

- Može zvučati simpatično da se ljudi predstavljaju za čuvara granice ili dizatelja ekonomske aktivnosti zemlje, ali tu su u kontekstu ovlasti predsjednika, prazne priče. To može zabavljati glasače i medije, ali od toga nema koristi, zaključio je.

Trogrlić: Kandidati ne biraju teme po važnosti, nego po tome kako će dospjeti do srca birača

Trogrlić je rekao kako je Primorac pokušao s pomirljivom retorikom, ignorirajući Milanovića, međutim to mu u rejtingu nije donijelo ništa dobro.

- Kampanja se odvija u smjeru u kojem bi Milanović poželio. Nitko ga nije ozbiljno napao niti je postao živa tema u kampanji. Ostali se kandidati između sebe prozivaju i tuku, a on je  na pijedestalu predsjedničke uloge i gleda kako se stvari odvijaju u njegovu korist. Jedina osoba koja je radila izuzetno kvalitetno u pretkampanji i u samoj kampanji do afere sa poznatom kavom je bila Ivana Kekin, koja je bez šanse da uđe u drugi krug ili pobijedi na ovim izborima, ali s osnovnim ciljem da se isprofilira i podigne osobni rejting, a onda i rejting svoje stranke, dobro adresirala teme, dobro komunicirala, bila jako kreativna i prisutna na društvenim mrežama, rekao je Trogrlić.

Naglasio je kako kandidati u borbi za naklonost birača ne biraju teme po važnosti, nego biraju teme po tom kako će dospjeti do srca odnosno do glasa svojih birača.

-  Teme koje se tiču građana na dnevnoj razini su one koje ih puno više diraju, o čemu očekuju odgovor, neovisno imate li za to nadležnost ili ne. Ljude nadležnost ne zanima, ustvrdio je Trogrlić.

- Sve je dobar put do glasa birača, emocije se itekako koriste da se dopre do njih. Više mi se sviđa osvojiti ljude na jednostavan način, makar to djeluje neozbiljno. Još uvijek je bolje baviti se pozitivnim emocijama, pa možda i pomalo smiješnim, nego emocijama koje produbljuju razlike u društvu i koje rade nove rovove među nama, zaključila je Leinert Novosel.