U Kostreni predstavljeni planovi sanacije onečišćenja iz Inine rafinerije

Stanovnici Kostrene već godinama se žale na onečišćenje ugljikovodicima iz Rafinerije nafte Rijeka. U subotu su potpisivali peticiju, danas su o problemu raspravljali i na tematskoj sjedinici Županijske skupštine. A na večerašnji sastanak mještana i općinskih vijećnika Kostrene doći će i predstavnici INA-e.

Građanska inicijativa "Čuvari Kvarnerskog zaljeva" u subotu je Riječkoj rafineriji predala peticiju s više od 3000 potpisa stanovnika Kvarnera, a danas je zahtjeve predala županijskim vijećnicima.

- Bitno nam je da doznamo stanje instalacija na dan 31. prosinca 2024., kaže Boris Bradarić iz Građanske inicijative "Čuvari Kvarnerskog zaljeva".

Županijski vijećnik Josip Katalinić (Most) izišao je s novom snimkom curenja nafte iz rafinerije.

- Potpuno nam je jasno da ovaj problem ne može biti riješen preko noći, da će trebati deseci godina da to riješimo, ali moramo krenuti u ispravnom smjeru i da se hitno krene u sanaciju cijelog postrojenja, procesne kanalizacije, cjevovoda i tankvane.

Budući da su vlasnici INA-e i MOL i Hrvatska, time je, ustvrdio je primorsko-goranski župan Zlatko Komadina, situacija apsurdnija - jer država onečišćuje svoj dio države.

- Evidentno je da je talog koji izlazi u more njihov. Jednostavno je nedopustivo da godine prolaze, a oni ne čine ništa. Svaki put imamo obećanje da će to biti za par godina, sad je to 2027.

Vijećnici se slažu - ova tema nadilazi stranačke boje.

Sanjin Vrkić, vijećnik Županijske skupštine PGŽ-a (HDZ), kaže da to nije problem samo općine Kostrena nego i Kvarnera i Kvarnerskog zaljeva i županije te područja prema Istri.

- Kao što su oni nas pozvali da ih zapratimo preko YouTubea, neka oni pogledaju ovu sjednicu i neka se stide, ako ne kao bezlična korporacija, onda bar kao pojedinci, poručuje Morena Lekan, vijećnica Županijske skupštine PGŽ-a (Možemo!).

Saborski zastupnik Mosta Marin Miletić obvezao se temu otvoriti i u Saboru.

- Napravit ćemo sve što treba da se zaštite ljudi Kvarnera i da INA počne odgovarati. Nemale novce uzimaju od Hrvatske, izvlače iz Hrvatske, neka se i brinu o ovome kraju.

Županijski vijećnici jednoglasno su podržali inicijativu da s općinskim vijećem sjednu za zajednički stol s INA-om, bez tužbi.

Rukovoditelj Upravljanja održavanjem Rijeka u Ini Bojan Lončar rekao je da su detaljno snimali i proveli istraživanja na poluotoku na kojemu se nalazi Rafinerija i zaključili da je sadašnje onečišćenje mora uzrokovano povijesnim onečišćenjem podzemlja, odnosno nakupljanjem ugljikovodika u podzemlju Rafinerije.

Naveo je da je proizvodnja Rafinerije u stabilnom radu i da nisu detektirana propuštanja opreme i spremnika te da dvije operativne obustave postrojenja u protekle dvije godine, svaka od nekoliko mjeseci, nisu pokazale promjene u bilanci spremničkih prostora.

Trajno rješenje za sanaciju podzemlja hidraulička barijera

Kazao je da je za sanaciju podzemlja trajno rješenje hidraulička barijera, a za zaštitu mora postavit će se nove oceanske brane na kritičnim pozicijama, uz pojačani nadzor i spremnost na reakciju. Stalne mjere su pregled i obnova spremnika, kanalizacije i cjevovoda.

Postavljanje hidrauličke barijere obuhvaća bušenje sustava oko 50 bušotina s međusobnom interakcijom, stalno crpljenje onečišćene vode i obrada nakon odvajanja ugljikovodika, a odabran je konzorcij koja je ista rješenja uveo na više lokacija u svijetu.

Projekt će trajati dvije godine i stajat će pet milijuna eura.

Prije natječaja provedena su geološka i geofizička ispitivanja, a na natječaju je odabrana ponuda međunarodnog konzorcija.

Sljedeći korak je potpisivanje ugovora i izrada idejnog rješenja, a potom slijede izrada izvedbenog projekta te izrada, montaža i puštanje u rad hidrauličke barijere.

Što se tiče zaštite mora, nastavlja se crpljenje ugljikovodika iz podzemlja, laboratorijska analiza sadržaja, monitoring bušotina, vizualni pregledi spremnika i drugo.

Nema novoutvrđenih propuštanja ugljikovodika

Lončar je, odgovarajući na pitanja, ponovio da sada nema novih utvrđenih propuštanja ugljikovodika i da se radi na sanaciji povijesnih propuštanja. U Ini smatraju da je hidraulička brana trajno rješenje problema, rekao je.

Vijećnici su navodili kako je mještanima svejedno jesu li zagađenja povijesna ili jučerašnja, da su mještani frustrirani te Rafinerija mora naći načina za suživot i poštivati propise.

Neki su naglašavali važnost iskrenosti, nedostatak točnih informacija, da se predugo čekalo, a drugi tražili podatke kolike se količine ugljikovodika sada crpe iz podzemlja, ističući da nije jasno kako su, prema podacima o crpljenju iz ranijih godina, velike količine nafte istekle iz Rafinerije, a da se za to nije znalo.

Rečeno je i da postojeće brane na moru nisu učinkovite, neki su skeptični u vezi s hidrauličkom barijerom, dok neki kažu da današnja prezentacija daje nadu o boljoj suradnji i konkretnijim rješenjima.