Rat u Iranu na svjetsko se gospodarstvo najviše se odrazio zbog zatvaranja važnih opskrbnih lanaca i rastućih cijena energenata - najviše nafte i plina. Zbog ova dva energenta nije skuplji samo transport, već i proizvodnja. Naime, petrokemikalije dobivene od njih koriste se pri izradi više od šest tisuća proizvoda. Lijekovi, ruževi za usne, kreme, zubne proteze i odjeća samo su neki od njih.
Domaće farmaceutske tvrtke dobro su pripremljene pa tako u kraćem roku ne očekuju probleme s opskrbom lijekovima i samom proizvodnjom. Ipak, kao i svaka industrija, ovise o energentima, zbog čega pomno prate razvoj situacije na Bliskom istoku.
- Ako to potraje još koji mjesec mi smo u redu, ali ako će to potrajati do kraja godine, onda smo svi u problemima. Polazne sirovine mnoge su vezane uz naftu i nedostatak nafte ima utjecaj na plastiku, sad smo čuli i za probleme s aluminijem, a mi imamo aluminijske tube. Naši dobavljači aluminijskih tuba će to osjetiti i morat će isto odreagirati, naglasio je Ivan Čavužić, direktor nabave u Belupu.
Materijal čini velik dio troškova proizvođačima gume, tepiha i odjeće. Proizvođači poliesterske odjeće plaćaju 30 posto više za sirovinu dobivenu iz nafte.
- Prije rata s Iranom proizvodili smo najmanje 10 000 metara poliesterske tkanine dnevno, što se smanjilo na 3500 - 4000 metara. Situacija je ovakva - ako želimo proizvoditi više, moramo kupiti više sirovine, a ne možemo je kupiti po sadašnjim cijenama jer se tada naš gotov proizvod neće prodavati po profitabilnoj cijeni, naglasio je Kaushik Dudhat, vlasnik tvrtke Radheshyam Textile.
Naftni derivati imaju široku primjenu i u proizvodnji ambalaže. Malezijski proizvođači mlijeka imaju problema zbog cijene smole koja se upotrebljava u proizvodnji plastičnih boca. Veći troškovi uskoro bi se mogli preliti i na kupce.
- Plastičnu smolu za naše boce za mlijeko nabavljali smo po cijeni od 4000 do 5000 dolara za tonu. Sada stoji 8500, 8600 dolara. Dakle, plaćamo doslovno dvostruko više. Ako cijena plastike nastavi rasti, potrošači možda neće moći podnijeti daljnje poskupljenje, rekao je Mohd Khairul, financijski direktor tvrtke Farm Fresh.
Glavno je pitanje hoće li se cijene ikada vratiti na staro nakon završetka rata i stabilizacije isporuke nafte, jer i sami poduzetnici znaju da troškovi prijevoza znaju pasti, ali cijene sirovina baš i ne.