Konferencija o budućnosti Europe; razgovor robota i Jandrokovića

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković otvorio je "Konferenciju o budućnosti Europe vizija Hrvatske". Konferenciju organizira Hrvatski sabor i Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj, u suradnji s Predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj i Mrežom centara Europe Direct u Hrvatskoj.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković razgovarao je s robotom Pepperom, koji je tražio ispravak netočnog navoda ili barem repliku. Jandroković mu je odgovorio da ne može to tražiti jer njegova pravna osobnost nije riješena. Naglasio je da nas čekaju rasprave o umjetnoj inteligenciji i budućnosti, na što je posebno pozvao mlade. Istaknuo je da šalje veliku političku poruku da su rasprave o ustašama i partizanima iza nas. 

Na konferenciji se uvodno, uz predsjednika Sabora Jandrokovića, obratila potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju i supredsjedateljica Izvršnog odbora Konferencije za budućnost Europe Dubravka Šuica te zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler.

- Dugo sam bila s vama u ovim klupama kada smo promišljali europsku budućnost usklađivali zakonodavstvo kako bismo bili spremni pridružiti se ovom prestižnom klubu. Kao najnovija članica EU, Hrvatska je integrirana, ali naša integracija je proces koji traje, puno je prilika i puno izazova, rekla je Šuica.

- Moramo nastaviti poticati našu demokraciju i aktivno razmišljati kakvu budućnost želimo u EU. Danas budućnost ne oblikuju samo političari, nego i građani, svijet se promijenio. Konferencija je povijesni projekt deliberativne demokracije kojoj su građani u središtu. Brzinu primjena najbolje smo osjetili za vrijeme pandemije. Tehnologija ima veliki utjecaj na našu komunikaciju, tako se i svi mi moramo mijenjati, građani žele imati stalni i veći utjecaj, a ne samo svake četiri godine na izborima. Europa prolazi kroz tranziciju i krizu uzorkovanu pandemijom. Ušli smo u ovaj proces potpuno otvorenih pogleda bez tabua jer se i europske institucije moraju mijenjati i prilagođavati vremenu u kojem živimo. Želimo da građani pomognu oblikovati demokraciju, dodala je.

Istaknula je da će europljani do 2070. predstavljati samo 4% ukupnog svjetskog stanovništa. 

U okolnostima velikog globalnog preslagivanja karata moramo imati odvažnosti, vremena i fokusa odmaknuti se od dnevne politike i razmišljati strateški i dugoročno, navodi Ressler.

- U svijetu koji se ubrzano mijenja, potrebna nam je vizija, bliska suradnja europskih naroda kao i legitimitet građana kako bismo se suočili s demografskim, klimatskim, tehnološkim i društvenim izazovima naše ere. To je i glavna ideja konferencije o budućnosti Europe. Srećom, ne krećemo ispočetka niti bismo trebali, rekao je Ressler.

- U fokusu današnje Europe jesu digitalna i zelena transformacija, to je nešto što mora biti u fokusu naše Domovine, da očuvamo ljepote naše zemlje. Isto tako digitalna transformacija, brojni start up-ovi daju priliku. Pozvali smo ljude koji se bave umjetnom inteligencijom, vrhunskom medicinom, one koji se bave gaming industrijom, tako da pokušamo objediniti ono što je aktualno u Europi i što će biti budućnost Europe, rekao je Jandroković. 

Predstavljene uspješne hrvatske priče 

Predstavljene su uspješne hrvatske priče, među kojima je i projekt Razvojne agencije Sisačko-moslavačke županije (SIMORA). Novska je postala središte 'gaming' industrije.

Direktor SIMORA-e Mario Čelan rekao je da su se okrenuli tome prvenstveno iz financijskih razloga. 

- Gaming industrija je pogotovo sada u doba pandemije pobijedila i filmsku i glazbenu industriju (...) u ukupnoj vrijednosti prihoda, istaknuo je Čelar. 

Dragan Schwarz predstavio je uspjehe Specijalne bolnice Radiochirurgia Zagreb. 

- U pet godina postojanja pregledano je više od 45.000 pacijenata, učinjeno je preko četiri tisuće radiokirurških i kirurških zahvata, istaknuo je ravnatelj Schwarz. 

Bolnica je suvremeno opremljena, a ravnatelj je ponosan na uspjeh napredak u liječenju inoperabilnog lokalnog uznapredovalog raka gušterače. 

Sven Lončarić predstavio je Centar za umjetnu inteligenciju (CAI) FER-a. Centar se sastoji od 19 istraživačkih laboratorija, a FER trenutačno provodi oko 260 projekata financiranih iz nacionalnih i međunarodnih izvora. 

- Od 700 zaposlenih na fakultetu, 330 ljudi zaposleno je i prima plaću iz tih projekata", rekao je Lončarić i istaknuo da su time dali priliku mladima da "ostanu u Hrvatskoj i nađu svoje mjesto, rekao je. 

Lončarić je baš govorio o važnosti umjetne inteligencije kad se Pepper ponovno uključio i postavio mu pitanje: "Gdje se može više saznati o toj umjetnoj inteligenciji?" 

- U Centru za umjetnu inteligenciju na FER-u, kazao je. 

Pepper je na kraju rekao da "zajedno s kolegama iz Centra za umjetnu inteligenciju FER-a radi na zajedničkoj budućnosti ljudi i robota" i zahvalio se na pozivu u Hrvatski sabor.