Kako prepoznati post-COVID i kada potražiti pomoć liječnika?

09:35 / 21.12.2021.

Autor: M.M./Studio 4/HRT

Post-COVID

Post-COVID

Foto: Ilustracija / Shutterstock

Ono po čemu se koronavirus razlikuje od ostalih respiratornih virusa je što ne utječe samo na pluća već može izazvati brojna druga oštećenja, neka neurološka stanja i probleme s mentalnim zdravljem.

Neurologinja Vanja Bašić Kes gostujući u emisiji Studio 4 rekla je kako nam se život sveo na priču o COVIDU i post-COVID-u, ali da je jako puno nepoznanica.

- Prije dvije godine smo mislili da će to biti priča koja će biti akutna i da će biti neke male posljedice kao što smo viđali kod bolesnika s gripom, ali se to produžilo, rekla je, naglasivši da COVID ostavlja posljedice na brojne organe, pa i na neurološke bolesnike.

- Naše ambulante su prepune bolesnika koji su preboljeli ne samo teške, već i blaže oblike bolesti, a neki su i asimptomatski.

Na upit kada potražiti pomoć Bašić Kes je rekla kako računaju da bi nakon 3-4 tjedna svi simptomi trebali stati, ali da se kod neki bolesnika i nakon toga simptomi nastavljaju.

- To je produženi COVID - od poremećaja spavanja, magle/košmara u glavi, glavobolja, smetnje disanja, opći umor, bolovi u rukama, često i poremećaj srčanog ritma što je jako neugodno. Mi očekujemo da bi se u periodu od 4-12 tjedna simptomi trebali malo-pomalo smanjivati, međutim neki pacijenati, prema procjenama to je 1 od 5 bolesnika koji su preboljeli COVID, razvije simptome i duže od 12 tjedana. To je post-COVID, rekla je.

- Teško je procijeniti ima li netko mjesec i pol poslije preboljenja COVID-a vrtoglavicu ili nestabilnost zbog COVIDA ili ima neku bolest koju je COVID aktivirao ili neovisno o tome. Dolazimo do skliskog terena gdje je moj savjet da ako simptomi počnu trajati duže od 12-14 tjedana treba se javiti liječniku obiteljske medicine koji će ga procijeniti i uputiti u jednu od postcovid ambulanti, istaknula je. 

- Očekujem u perspektivi da ako COVID jednog dana stane da će naše ambulate biti zatrpane s post-COVID pacijentima, rekla je neurologinja Vanja Bašić Kes.

Osvrnula se i na vezu COVID-a i moždanog udara.

- COVID relativno često počinje s moždanim udarom jer COVID ide s povećanom sklonošću zgrušavanja i poremećajem endotela. To su sve rizični faktori za moždani udar. Mi smo sve bolesnike zbrinjavali normalno, a onda su se pojavili rezultati jedne studije koja je pokazala da se u 2020. u jednoj francuskoj regiji smanjio broj moždanih udara. Kolege su brzo shvatile da nije problem što se smanjio broj moždanih udara, nego da su pacijenti ostajali doma. Mi apeliramo da se zaboravi na pandemiju kad se radi o neurološkim bolestima, pogotovo simptomima moždanog udara. Ako imate probleme s govorom, utrnulost, nestabilnost oduzetost ruke ili noge, odmah na prvu hitnu da vam se ukaže zdravstvena skrb, rekla je Bašić Kes.

Dodala je da se moždani udar događa i nakon preboljelog COVID-a, ali i da cjepivo može biti jedan od faktora.

- Ali bolesnici koji su se cijepili i oni koji nisu, se ne mogu usporediti. Velika je razlika jer kod bolesnika koji su se cijepili puno je manje sklonosti moždanim udarima, infarktima i ostalim starima koje idu s COVID-om, istaknula je. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!