14:38 / 21.03.2022.

Autor: HRT/IMS

Kotarski: Putin je računao da će Ukrajina biti brzo slomljena, dvije stvari pošle su po zlu

Kristijan Kotarski

Kristijan Kotarski

Foto: HTV / HRT

Suprotno nekim medijskim špekulacijama, izgleda kako Putin ipak nije niti lud niti nepromišljen. Ovo je pomno planiran potez – strateška računica i priprema ruskog gospodarstva za međunarodne sankcije počela je još prije aneksije Krima. Gomilanje deviznih rezervi, diverzifikacija trgovinskih veza, poticanje proizvodnje hrane i samodostatnost osnovnih životnih namirnica ekonomski su pokazatelji pomno pripremanog plana.

Kristijan Kotarski s Fakulteta političkih znanosti i Zagrebu tvrdi da su sankcije Rusiji zapravo uvedene još prije aneksije Krima 2014. godine, a ne tek nedavno. To je, kaže, vidljivo u cijeni barela nafte na svjetskom tržištu.

- Nakon 2012. godine, cijena barela je rijetko kada prešla 60 dolara. To je sigurno štetilo ruskom rastu. Sankcije nisu dovele do toga da je ruski BDP pao, ali je stagnirao. Dok su zemlje središnje i istočne Europe rasle po prosječnoj godišnjoj stopi od 3 do 5 posto, Rusija je cijelo vrijeme stajala na mjestu, rekao je Kotarski u specijalnoj emisiji "Rat u Ukrajini".

Dodaje kako je Rusija intenzivno počela raditi na svojoj kampanji upravo 2014. godine masovno povećavajući devizne rezervne, računajući da im se ne može dogoditi upravo ono što se dogodilo – presedan da država ne može pristupiti svojim državnim rezervama.

Dvije stvari pošle po zlu

-  Putin je cijelo vrijeme radio na punjenju svog ratnog kovčežića, računajući da će uvijek moći doći do novaca, unatoč uvođenja embarga i sankcija, i da će to moći financirati njegovu ratnu mašineriju. Računao je da će Ukrajina biti slomljena za svega nekoliko dana – čak i da neće doći do velike potrebe da Rusija aktivira svoje devizne rezerve. Dvije stvari su mu pošle po zlu: kampanja u Ukrajini se ne odvija kako je planirao, i zamrznut mu je pristup polovici deviznih rezervi. To Rusiju stavlja u vrlo neugodnu poziciju, iako je i tako poprilično opasna, kaže Kotarski.

Svoje financije je Rusija trošila na vojsku i gomilanje deviznih rezervi, umjesto na podizanje životnog standarda građana.

- Socijalni sustavi u Rusiji su u prilično zapuštenom stanju, počevši od mirovinskog i zdravstvenog sustava. Putin nije s novcem radio ono što, primjerice, radi Norveška – povećanje blagostanja i životnog standarda građana. On je sebi spremao novac sa strane da mu posluži u slučaju sankcija, i služio se njime da radi na izgradnji svog ratnog stroja. Unatoč modernizaciji koju je ruska vojska poduzela u zadnjih desetak-petnaestak godina, vidimo da im fali dosta koordinacije.

Putinu ne prijete izbori


U Rusiji, kaže Kotarski, Putinu ne prijete izbori koji bi ga detronizirali – samim time nema motivaciju ulagati u poboljšanje životnog standarda građana. Osim toga, baza legitimnosti ruskog režima leži na nacionalizmu i snu o velikom ruskom imperiju kojeg Putin prilično uspješno podgrijava.

- U praskozorje invazije na Ukrajinu, dvije trećine ruskih građana podržavalo je Vladimira Putina. On od 2000. kad je došao u Kremlj stalno povećava uloge – prvo je 'satrao' Čečeniju, pa Gruziju, Siriju, sada Ukrajinu. To ponašanje, gdje može ostvariti određene teritorijalne probitke i proširiti svoj utjecaj mu je prolazilo dosta nekažnjeno. Unatoč sankcijama, koje su bile blage, ruski građani nisu imali motiva sumnjati u ispravnost politike Kremlja. Plus, potpuna kontrola nad medijima i represivni aparat doveli su do toga da i dan danas velika većina Rusa ovo podržava - osim mladih ljudi koji su obrazovani i vidjeli su svijeta, i teško se mogu pomiriti s politikom Rusije. Vidjet ćemo hoće li ove sankcije, i kad informacije počnu prodirati u ruski prostor, natjerati elitu i veći građana da počnu preispitivati podršku Putinu.

Kina bi mogla puno izgubiti

U okviru priprema za međunarodne sankcije koje slijede, Putin je pokušao diverzificirati i trgovinske veze, te je udvostručio izvoz u Kinu. Kotarski ističe kako Kina ima deset puta veću trgovinu s SAD-om i Europskom Unijom u odnosu na Rusiju, te kako bi svojim nekritičkim svrstavanjem uz Rusiju mogla jako puno izgubiti.

- Rusija ima ambiciju više se baciti u 'zagrljaj' Kini, jer u ovom trenutku nema boljih opcija s obzirom na sankcije. Pitanje je koliko je Kina voljna u ovom trenutku pomagati – za sada kvazi drži neutralan stav. Ako će se Zapad držati kohezivno i signalizirati Kini da će bilo kakvo intenzivnije pomaganje Rusiji biti kažnjivo po kineski izvoz, onda Kina neće ići na tako lakomislenu odluku, kaže Kotarski.

Energetska tranzicija implicira da će 2050. Europska Unija biti karbonski neutralna – znači da više neće konzumirati velike količine plina, nafte i ostalih fosilnih goriva kao što to radi danas. Kotarski napominje kako to dugoročno slabi Rusiju i njihov ključni izvozni proizvod, a tu se javlja i Ukrajina kao potencijalni konkurent sa svojim nalazištima prirodnog plina.

- Da Ukrajina pristupi Europskoj Uniji, može konkurirati Rusiji. Osim toga, legitimitet Putinovog režima počinje bitno padati u očima ruskih građana i elite, ako vide Ukrajinu koja ide prema EU i životni standard ljudi raste - kao što je napravila Poljska. Naravno da Putin, koji cilja na potpunu kontrolu svoje države, ne može dozvoliti da preko granice ima primjer uspješne demokracije koja se otela zagrljaju Moskve, objašnjava Kotarski.

Dodaje kako je Putina ohrabrilo i američko povlačenje iz Afganistana, te mišljenje kako je Amerika sila u opadanju i da će mu plan proći potpuno nekažnjeno.

Zapadu nije preostalo puno vremena


Unatoč sukobima, energenti se i dalje izvoze te još nisu pod sankcijama. To znači kako Rusija još uvijek zarađuje – može li s time plaćati troškove rata?

- Dokle god Rusija izvozi plin i naftu, a zauzvrat u Rusiju ide novac, Putin može taj novac koristiti za financiranje ratnih operacija. Pitanje je kako će Zapad to koordinirati. Europska Unija je najavila da će za dvije trećine smanjiti kupovinu ruskog plina do kraja godine. Što se tiče nafte, rješenja su dosta nekomforna – da bi se okomili na Putinov režim i slomili ga, morate imati pakt s nekim drugim autokratskim režimima, Iranom, Venezuelom ili Saudijskom Arabijom. Morate na neki način u srednjem roku osigurati dotok nafte na svjetsko tržište – to znači da nekoj od ovih država morate dati neke ustupke. Ključno pitanje je s kojim mini diktatorom ćemo paktirati da bi pobijedili veće zlo, nema jednostavnih izbora, ističe Kotarski.

Napominje kako vrijeme curi, te da Zapadu nije preostalo mnogo vremena za zaustavljanje rata.

- Ako u roku od godinu-dvije ne iskoristimo ovu priliku da Rusija ne može diverzificirati svoju trgovinu prema Aziji, Putin će biti ojačan time što će naći nova tržišta. Konsolidirat će svoj režim, više uložiti u represivni aparat, i onda su šanse da dođe do promjene režima slabije, zaključuje Kotarski. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!