Ogorec: Može se očekivati žestoko bombardiranje Kijeva

Dvadeset šesti je dan od ruske invazije na Ukrajinu. Iako se u početku činilo da će Rusija uspjeti u svom naumu, Ukrajina je doista pokazala nevjerojatan otpor.

- Ukrajinci su se uspjeli konsolidirati, srediti svoje snage i pružiti ozbiljan otpor. Rusi očito moraju mijenjati taktiku i strategiju, kao i strateške ciljeve, ali daleko od toga da je priča završena. Tek će doći do nekih novih oblika borbenog djelovanja. Vidimo da se ruske snage ukopavaju oko Kijeva i moglo bi doći do vrlo žestokog bombardiranja, smatra prof. Marinko Ogorec koji je gostovao u specijalnoj emisiji "Rat u Ukrajini" na HRT4.

Ruska vojska pozvala je ukrajinske vojnike u Mariupolju da polože oružje, što je Kijev odbio – Mariupolj je posljedično postao grad duhova.

Kad padne Mariupolj, Rusi će ovladati Azovskim more

- Postavlja se pitanje zbog čega tolika razina razaranja. Mariupolj je bio jedna od važnijih ukrajinskih luka na Azovskom moru. Sada vidimo da su Rusi gotovo kompletno ovladali Azovskim more, Mariupolj je točka koja im je još sporna. Kad padne Mariupolj, ovladat će cijelim Azovskim morem – je li im to jedan od strateških ciljeva, sada je teško procijeniti.

Ovladavanje Kijevom jedan od strateških ciljeva

Za Kijev se vodi velika borba.

- Ovladavanje Kijevom jedan je od strateških ciljeva Rusija – pada prijestolnica i glavni grad, mijenja se čelništvo Ukrajine, stavlja se marionetska struktura. To je jedan od modela koji bi se mogao primijeniti. Također, cijeli dio oko Crnog mora je interesantan. Ako dođe do ovladavanja Mikolajivom, može se pretpostaviti da će se oduljiti borbena djelovanja kopnenim putem na Odesu, a onda bi moglo doći do spajanja s ruskim snagama koje su sada u Pridnjestrovlju – u moldavskom prostoru. To ne bi bila dobra opcija za Ukrajinu, koja bi bila potpuno odsječena od Crnog i Azovskog mora.

Činjenicu da pohod na Odesu još nije krenuo objašnjava mogućnošću da Rusija nema dovoljno kapaciteta na raspolaganju.

- Očito im ne ide kako su zacrtali, inače bi već znali njihove prave smjerove kretanja, kaže Ogorec.

Suvremeni ratovi su skupi

Prije dva dana Rusi su priznali da su ispalili hipersonične rakete – najnoviju generaciju naoružanja. Ogorec objašnjava da je riječ o projektilima i sustavima koji se kreću šest puta brže od zvuka, te je s njima lako manevrirati i mijenjati im putanju leta.

- Radi se o sustavima za koje zasad ne postoji pandan u zapadnim zemljama. Zasad su samo Rusi ovladali takvom tehnologijom. Vjerujem da su ova gađanja koja smo vidjeli samo eksperimentalnog tipa – radi se o vrlo skupoj tehnologiji pa si ni Rusi ne mogu dopustiti uporabu prevelike količine tih sustava. Htjeli su vidjeti kako to funkcionira u pravoj ratnoj situaciji, ti su sustavi prije svega namijenjeni za gađanje nosača aviona – zna se čijih nosača aviona, smatra.

Dodaje kako je teško procijeniti koliki su ruski novčani gubici svaki dan rata.

- Suvremeni ratovi izrazito su skupi – skupi su i tehnika i tehnologija. Očito Rusi imaju dobre rezerve, ali daleko su važniji i veći gubici ljudski životi.

Šanse za treći svjetski rat male

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski u svom je dramatičnom intervjuu CNN-u poručio da je, propadnu li pregovori s Rusijom, moguć treći svjetski rat. Ogorec kaže kako je Zelenski vrlo teatralan, što je u njegovoj situaciji potrebno, ali ističe kako nije siguran da će trenutačni rat poprimiti svjetske razmjere.

- Osim ako se ne umiješa NATO, odnosno Sjedinjene Američke Države – tsds bi problem bio velik. Šanse za to za sada ne vidim, ali činjenica je da su Rusi stavili nuklearno oružje u viši stupanj borbene pripravnosti. Nisam siguran da Putin blefira.

Zelenski je izjavio da je spreman za pregovore s Putinom, a Ogorec ističe kako je to uvijek dobar korak prema prekidu sukoba.

- Ovi pregovori se rade kako bi se stvorile određene taktičke prednosti jedne ili druge strane. Radi se o Putinu, čovjeku koji odlučuje i koji može zaustaviti kompletan mehanizam ratnog stroja koji je u pogonu. Kako, kada će i hoće li do toga doći, tek ćemo vidjeti. Kada bi Putin smatrao da je ostvario neke strateške pomake, onda bi vjerojatno ušao u taj pregovarački proces. Stanje na terenu diktirat će temu pregovora, kaže.

Šanse da se Rusija i Ukrajina nađu na sredini, objašnjava, uvelike će ovisiti koji su im ciljevi te kompromisi na koje bi pristali.

Opasnost od nuklearnog rata postoji

Opasnost od nuklearnog rata postoji, kaže Ogorec, ali dodaje kako ne misli da je to trenutačno izgledna opcija.

- Ako bi do nuklearnog rata došlo, to bi vjerojatno značilo – ako dođe do prvog udara na Rusiju, oni će ispaliti sve što imaju. Može se pretpostaviti da bi takav rat započeo aktivacijom velikih snažnih nuklearnih punjenja u stratosferi kako bi se stvorio elektromagnetski puls koji bi izbacio iz uporabe sve električne i elektroničke sustave. Drugim riječima, vezano za elektroniku i informatizaciju u nekoliko sekundi bili bi vraćeni u kameno doba. Onda bi slijedilo sve ostalo. Nadam se da do te opcije neće doći, napominje.

Što se tiče Bjelorusije, 11 zaposlenika njezina veleposlanstva otišlo je iz Ukrajine. Ogorec kaže da je Bjelorusija u nezgodnoj poziciji jer je marioneta Rusiji.

- Bjelorusija pokušava parirati savezništvom s Rusijom, a s druge strane pokušava što manje biti involvirana u sukobe, iako je činjenica da je već involvirana. Pokušava izbjeći opciju da se i bjeloruske snage uključe u sukob. Koliko će to uspjeti, tek ćemo vidjeti.

Kina u ulozi promatrača

Kina je pak, kaže, u ulozi promatrača i sve se više suprotstavlja takvom obliku agresije.

- Sad se polako svrstava protiv intervencije, ali još je daleko od toga da bi potpuno osudila tu intervenciju. Vjerujem da ćemo i to imati prilike vidjeti, kaže Ogorec.

Shodno ratnoj situaciji već je započela velika izbjeglička kriza. Hrvatska se, uz ostale zemlje, uključila u rješavanje tog problema. 

- Tim ljudima apsolutno treba pružiti pomoć. Treba ih smjestiti, zbrinuti i omogućiti im koliko-toliko prihvatljiv život i smještaj. Mislim da Hrvatska tu ima jako dobar pristup. Moramo znati da se velik dio tih ljudi više nema kamo vratiti, niti će se vratiti. Trebamo razmišljati o tome da te ljude integriramo u društvo i hrvatsku zajednicu, što u ovom slučaju neće biti problematično – riječ je o ljudima koji su nam po tradiciji, mentalitetu i društvenim vrijednostima vrlo bliski. Jezična barijera nije izražena, ljudi su vrijedni i marljivi i mogu se bez problema integrirati u hrvatsko društvo, zaključuje Ogorec.