Capak u Dnevniku: Rizik od nuspojava puno manji od dobrobiti

Nastavljamo sa svim našim aktivnostima vezano uz cijepljenje, pa i s AstraZenecom, rekao je ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak večeras u HTV-ovom Dnevniku, poručivši kako je generalni rizik od nuspojava puno manji od dobrobiti koje se dobivaju cijepljenjem tim cjepivom protiv bolesti COVID-19. Komentirao je i predstojeće lokalne izbore, rekavši kako izbori ne donose značajan dodatni rizik.

Capak je rekao kako se stopa odbijanja cijepljenjem AstraZenecinim cjepivom u Hrvatskoj mijenja od mjesta do mjesta i od dana do dana. 

- Imamo pozive od većine županija da što više cjepiva AstraZenece uputimo na teren jer se ljudi žele cijepiti i AstraZenecom, kao i svim drugim cjepivima, rekao je Capak.

Od samih početaka AstraZenecino cjepivo prate kontroverzije. EMA je zaključila da postoji moguća povezanost cijepljenja i pojave zgrušavanja krvi, neke europske zemlje imaju i određene restrikcije vezane uz primjenu tog cjepiva. Capak je rekao kako moramo imati u vidu da postoji moguća povezanost i da je ona vrlo rijetka, ali da je dobrobit od cijepljenja daleko veća.

- Svaki 45. oboljeli umre od COVID-a. To je puno veći problem nego što su tromboembolijski događaji, rekao je Capak, naglasivši kako u Hrvatskoj nismo imali takvih događaja kakve je EMA razmatrala.

- Mi smo imali nekih poremećaja zgrušavanja, ali ti poremećaji nisu bili slični ovima koje je EMA razmatrala i mi nemamo na temelju čega u Hrvatskoj reći da trebamo ograničavati korištenje, rekao je Capak. Istaknuo je i kako 15 zemalja EU-a nema nikakvih restrikcija te da jedino Danska ne cijepi AstraZenecom.

Capak je između ostalog naglasio i kako se od oko 2200 prijavljenih nuspojava na sva cijepljenja u Hrvatskoj njih najviše odnosi na Pfizer - oko 0,4 posto, dok je za AstraZenecu to 0,35 posto. Međutim, dodao je kako je kod poremećaja koagulacije nešto veći broj kod AstraZenece, iako i kod Pfizera postoji taj poremećaj. Capak je poručio kako se radi o premalom broju za nekakav zaključak, a pogotovo preporuke vezano za dob i spol. Naglasio je i kako HALMED i HZJZ vrlo pažljivo prate tu situaciju te da će u momentu kad ustanove da postoji neki takav rizik "apsolutno donijeti ograničenja i upozoriti građane".

Već sada moguće krenuti s trećom fazom

Iz određenih znanstvenih krugova stižu preporuke da bi se trebao promijeniti prioritet cijepljenja - da bi trebalo prestati s cijepljenjem starije populacije i okrenuti se cijepljenju mlađeg, radnog stanovništva koje ostvaruje veći broj kontakata. 

Capak je rekao kako se nigdje u svijetu nije krenulo s radno aktivnim stanovništvom ni mlađim dobnim skupinama.

- Mi sad ne mijenjamo prioritet, mi želimo završiti drugu fazu, rekao je Capak, dodavši da su u dosta županija pri kraju druge faze.

- Mi smo u zadnjim raspravama sa županijama, županima, županijskim zavodima za javno zdravstvo naglasili da mi već sada možemo početi s trećom fazom paralelno sa završavanjem druge faze, rekao je Capak.

Upitan o mogućnosti pooštravanja mjera na nacionalnoj razini Capak je rekao kako svaki dan vrlo pažljivo razmatraju situaciju te da za sada ostaju pri tome da se županijskim stožerima prepusti da donose strože mjere jer su velike razlike u incidenciji među županijama. 

- U momentu kad se zaključi da na nacionalnoj razini imamo veliki porast i da trebamo donijeti neke nacionalne mjere, naravno da ćemo to i učiniti, rekao je Capak.

Što se predstojećih lokalnih izbora tiče, Capak je rekao da su revidirali preporuke jer je drugačija epidemiološka situacija nego na prošlim izborima.

- Smatramo da izbori ne donose neki značajan dodatni rizik. Kontakti se ostvaruju svaki dan, ovdje će biti propisane vrlo stroge epidemiološke mjere i za prikupljanje potpisa, i za predaju kandidatura, i što se tiče samog izbornog dana, i što se tiče predizborne kampanje, i tako dalje. Vrlo stroge epidemiološke mjere ćemo propisati i smatramo da nema nekog većeg rizika, poručio je Capak.

Zaključio je kako je osnovna stvar smanjiti broj kontakata i mobilnost.