07:41 / 09.02.2022.

Autor: U mreži Prvog/HR/HRT

"Nasilje se sve više normalizira i tolerira"

U mreži Prvog: Nasilje nad ženama

U mreži Prvog: Nasilje nad ženama

Foto: HTV / HRT

Brutalno ubojstvo žene u Rijeci još jednom otvara temu nasilja u društvu. Bila je to tema i jutrošnje emisije Hrvatskog radija "U mreži Prvog".

Blanka Čop, sociologinja Pravnog fakulteta u Splitu smatra da je nasilje koje se svakodnevno događa strukturni društveni problem.

- Uzroke trebamo tražiti u odnosu prema ženama koji se temelji na stereotipima i predrasudama, diskriminaciji u odnosu na spol, pa možemo govoriti o rodno uvjetovanom nasilju i mislim da mu tako trebamo i pristupati. Ako nasilju pristupamo kao pojedinačnim, izoliranim slučajevima, problem nećemo riješiti. Ono što sada imamo je to da se to nasilje sve više normalizira i tolerira zato jer mu ne pristupamo sa strukturne razine kao teškom društvenom i strukturnom problemu, kazala je Mirjana Kučer iz splitske udruge Domine.

Psihologinja Marina Ajduković smatra da je ovo prilika da se zapitamo što kao društvo možemo govoriti o nasilju općenito, ali i rodno utemeljenom nasilju. Naglašava da postoje bitne razlike između ta dva pojma, ali je velika i povezanost.

- Imamo dva konteksta - socijalizacijski koji se odnosi na rodno uvjetovano nasilje gdje je promjena spora, ali i moguća, te COVID kontekst koji dugo traje i digao je na površinu puno problema. Možemo očekivati porast agresivnog ponašanja, ako se ozbiljnije ne pozabavimo tim problemom. Istraživanja su pokazala da raste ljutnja iz bespomoćnosti, iz osjećaja nepravde, nezadovoljstva vladom kako se vodi kriza, nabraja Ajduković.  

Što se događa između dva slučaja?

- Sustav se mijenja jako sporo jer malo razmišljamo što je iza nasilja i zbog toga ne rješavamo uzroke. Ne bavimo se zaštitnim mjerama, procesuiranjem. Trebamo apelirati kroz javnost i stavljati u fokus tu kulturu nasilja koju živimo jer poruke koje nam se šalju su poruke da je nasilje prihvatljivo, kazala je Mirjana Kučer iz splitske udruge Domine. 

Dodala je da odgovori postoje - samo trebamo razumjeti kako ih implementirati i primjenjivati, počevši od kulture nenasilja i odgoja u vrtićima pa do onih koji trenutačno djeluju u sustavu.

Tko su ubojice?

Forenzički psihijatar Goran Arbanas kaže da je kod blažih oblika nasilja pitanje koliko ih ljudi prijavljuju. Iznio je podatak da je prije 50 godina broj ubojstava na milijun stanovnika bio 25, a danas je 11. 

- Ne slažem se da su ubojstva rodno uvjetovana jer su većina žrtava muškarci - preko 60%, dodao je Arbanas među ostalim.

"U Hrvatskoj je femicid glavni uzrok ubojstava" 

- Imamo nešto što se zove crna statistika - na jedno prijavljeno nasilje imamo 10 ili 15 neprijavljenih tako da su brojke puno veće. U posljednje vrijeme je osviještenost da se nasilje prijavljuje veća. No u Hrvatskoj ima dvostruko više slučajeva femicida nego u Francuskoj pa razloge treba  tražiti u tome što je nasilje potenciralo. Možda su žrtve nasilja većinom muškarci, ali treba vidjeti i tko su ubojice. Od 36 ubojstava u 2020. godini, 19 su žrtve bile žene, a od toga se, prema definiciji pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, 14 može smatrati femicidom. Možemo reći da je femicid glavni uzrok ubojstava u Hrvatskoj, odgovorila je Čop.

Ajduković: Nemamo protokol za procjenu rizika za nasilje

Ajduković je rekla da treba djelovati s dugoročnim ciljevima kako bi se stanje promijenilo.

- Mijenjati stereotipe nije lako, naš je mozak lijenčina. Treba jasno razlučiti koji su to konkretno ishodi za svaku razvojnu skupinu. Mi nemamo protokol za procjenu rizika za ponovljeno nasilje i prvo nasilje u niti jednom sektoru. Lako je reći da je netko psihopat ili kreten. Kad to dolazi iz reda stručnjaka ili političara, time je opasnije. Voljela bih da imamo procjene rizika u kojem bi se potencijalna žrtva mogla osnažiti kako bi prepoznala opasne, rizične situacije, kazala je Ajduković.

- Nama, zapravo treba više muškaraca koji će s drugim muškarcima prepoznati, reagirati i znati kako ih uputiti. To je ono što nama treba i što možemo napraviti sada, kazala je Ajduković.

Arbanas je rekao da postoji mnogo mjesta gdje možemo reagirati i prepoznati rizične faktore.

- Ranije ponašanje je najbolji prognostički faktor budućeg ponašanja. Moramo priznati da nikada nećemo reducirati sva kaznena djela i uvijek će biti ubojstava. Dodatan problem su i  ljudska prava - što u slučaju kada za nekog znamo da ima povećan rizik za kazneno djelo, ali ga još nije počinio. Tu teško možemo reagirati bez suradnje same osobe. Moramo raditi na tome da ljudi sami prepoznaju da su pod povećanim rizikom, dodao je Arbanas.

U emisiji je bilo riječi i o prevenciji, nesudjelovanju okoline i "okretanju glave" na nasilje, kao i senzacionalistički pristup medija. 

Pogledajte emisiju:

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!