Kedžo: Roditelji su bili užasnuti onime što djeca i na kojim platformama gledaju

08.02.2022.

22:27

Autor: HRT/Otvoreno/B.V.

Otvoreno

Otvoreno

Foto: HRT / HTV

Obilježava se Dan sigurnijeg interneta. Iako nam donosi mnogo prednosti, internet skriva i mnogo opasnosti. Koliko o internetu znaju djeca, a koliko njihovi roditelji? Koliko ima opasnosti, zloporaba i zamki?

Sada će biti 12. godina kako se obilježava Dan sigurnijeg interneta. Ono što je posebno je da smo usmjereni na djecu i mlade kako bismo internet učinili sigurnijim mjestom za njih. U većini slučajeva djeca znaju više od roditelja i kroz dugogodišnji rad vidimo da je teško uključiti roditelje i na koji način ih osvijestiti da razgovaraju s djecom o sigurnijem internetu, rekao je Tomislav Ramljak iz Centra za sigurniji internet.

Medijska pismenost 

Dr. sc. Zdravko Kedžo, komunikolog sa Sveučilišta u Dubrovniku naveo je primjer radionice gdje su s djecom napravili četiri vijesti, dvije su bile stvarne, a dvije su izmišljene. Djeca su, navodi zapamtili dvije izmišljene.

- Na pitanje roditeljima što su rekla djeca odgovorili su da su djeca navela kako će ponedjeljkom biti besplatan sladoled i da petkom neće biti škole, za prethodne dvije nisu rekli ništa, istaknuo je. 

Što se tiče medijske pismenosti, ona je u Hrvatskoj na nekom početnom stupnju razvoja, navodi Robert Tomljenović, zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije.


- Više nego ikada građanima su potrebna znanja da prepoznaju u obilju informacija kojima su okruženi važne informacije od dezinformacije i da znaju zaštiti svoje podatke i privatnost. Istraživanja koja smo radili uAgenciji zajedno s partnerom UNICEF-om pokazuju da su građani na početnom stupnju medijske pismenosti. Zadnje istraživanje koje je Agencija za elektroničke medije radila zajedno s partnerima iz EU gdje je testirano više od 2500 učenika u 15 škola diljem Hrvatske i pokazalo se da su srednjoškolci najslabiji u razumijevanju medija. Fokus nam ne treba biti na tehničkim vještinama, nego na razvijanju kritičkog razmišljanja, rekao je Tomljenović.

Kedžo je dodao kako su djeca, učenici prvog i drugog razreda osnovne škole rekli kako žele biti Youtuberi.

- Njihovi roditelji, kada smo im ispričali što su nam se djeca povjerila, su bili užasnuti onime što gledaju i na kojim platformama.

"Opasna zona"

Koliko je internet postao opasna zona, Renato Grgurić, voditelj Službe za kibernetičku sigurnost MUP-a kaže da je internet ljudsko pravo i njegov sinonim ne smije biti opasnost.

- Internet je siguran onoliko koliko smo sigurni mi kao korisnici. Brojke možete različito interpretirati. Prošle godine policija je zabilježila 25% više kibernetičkih napada nego 2020. godine. To nužno ne znači da je internet za četvrtinu postao nesigurnije mjesto nego naprosto je više faktora odigralo ulogu. Jedan od njih je i pandemija, više radimo od kuće, kupujemo online, više je ljudi koji ga koriste, ističe.

Naveo je kako se velika većina kibernetičkih napada odnosi internetske prijevare, ostalo su hakiranja, ali u porastu je i dječja pornografija.

Seksualno iskorištavanje djece

Jedan od najgorih oblika je seksualno iskorištavanje djece. Prošle godine je bilo oko 220 slučajeva iskorištavanja djece za pornografiju. cyber bulling je dosta raširen kao i deep fake, kaže Ramljak. 

Naveo je kako posljednje istraživanje pokazuje da mladi provedu u prosjeku 5 sati na internetu, a njih 10% je odgovorilo da provedu i po 10 sati te kako je zabrinjavajuće da u zadnje dvije godine skoro više od 50% koriste internet. Među ostalim i zbog online nastave tijekom pandemije.

Kedžo je istaknuo kako je internet donio nevjerojatne mogućnosti, možete komunicirati sa svima na svijetu, izražavati mišljenje i komunicirati u realnom vremenu. No, problem je kaže, ako je to sloboda kakvu nismo mogli zamišljati, zašto onda najkritičnije se radi u komentarima i pod tuđim, odnosno lažnim imenom. To prelazi u kulturu govora mržnje, ističe. 

- Ako je jedan od razloga što nam je cijela društva kultura ili kulturoški doseg to što ne govorimo svoje ime, a ako je razlog to što se bojimo, onda smo u još gorem problemu, rekao je.

Koliko djeca kopiraju ono što vide na društvenim mrežama?

Ako govorimo o slobodama koje nam je donio internet, moramo govoriti i o posljedicama, kaže Tomljenović.

- Mislim da u Zakonu ne treba raditi distinkciju, sve je to naš život. Ako smo se kao društvo uvjeriti i naučili da nam trebaju pravila inače u životu, onda nam treba i na internetu. Problem je nastao kada su ga oni koji odlučuju ostavili nereguliranog. Imamo vas, televiziju, koja ima brojne obaveze temeljem zakona, na internetu za dijeljenje videosadržaja te obveze ne postoje. Sva istraživanja ukazuju da se djeca sele s tradicionalnih medija na nelinearne platforme. Mogu doći do svega, a nemaju razvijene sposobnosti da mogu shvatiti to što gledaju, kaže.

Govor mržnje i kako ga spriječiti

Naravno da se internetski svijet ne treba, a ni ne može se zaustaviti. Govor mržnje se najviše pojavljuje u komentarima na društvenim mrežama, treba vidjeti jesu li one medij. U onom trenutku kad ih proglasite medijem onda im možete dati ili oduzeti koncesiju, a vi to u biti ne možete, ističe Kedžo. 

- Sloboda je oduvijek bila zarez, a ne točka. Ta sloboda podrazumijeva odgovornost za to što radite i govorite i prestaje onog trenutka kad počne ugrožavati vašu ili tuđu slobodu. Tu činjenicu se može naučiti, obrazovanjem, a ne represijom, zaključio je.

"Svaka mržnja dolazi iz okruženja" 

Tomislav Ramljak smatra da je govor mržnje - naučeno ponašanje. Slaže se da uz slobodu dolazi i odgovornost svake izgovorene riječi. Toga, kaže - ima puno kod učenika.

- Svaka mržnja dolazi iz okruženja i dijete koje vidi mržnju - tako će se i ponašati. Prije svega treba krenuti od odraslih, pa će se takvo ponašanje popraviti i kod mladih, kazao je Ramljak.

Ljubavne prevare, investicijske prevare 

Renato Grgurić upozorio je kako u posljednje vrijeme ima sve više građana - žrtava internetskih investicijskih prevara. Uglavnom se to odnosi na kupnju tzv. kriptovaluta. Najbolji recept za to je da građani postanu svjesni da "laka zarada ne postoji".


Od ostalih prevara koje kruže internetom postoje tzv. ljubavne "Ženi me!" prevare, koje su u opadanju, kao i traženje novca za "afganistanske vojnike ili sirijske liječnike kojima treba novac da pobjegnu". Iza takvih profila uglavnom stoje kriminalne organizacije, najčešće iz zapadne Afrike, kaže Grgurić. 

Na pitanje kontrolira li svoju djecu na interntu odgovorio je kako to ne čini. Smatra da određena doza povjerenja mora postojati, ali radi se o osobnom iskustvu.

- Stariji na prevarama gube novce i htjeli bi izgubiti samoću pa se zaljubljuju. Mladi gube ono što im je najmanje važno - obraz i čast, smatra Kedžo. Pritom su se svi sugovornici složili da sve što objaviš u mladosti, dočeka te kasnije u životu, jer u digitalnom prostoru svaki trag ostaje.

Kako nadzirati djecu 

- Nadzirati je teška riječ. Roditelji se trebaju zainteresirati za virtualni svijet i znati kakve sadržaje djeca gledaju i s kim su prijatelji u tom svijetu. Granica se u ovoj pandemiji zaista izbrisala, kazao je Ramljak. Mladima je poručio da nikako ne snimaju fotografije na kojima ne izgledaju onako kako žele izgledati na ulici. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!