Seizmolog Sović: Ne može se dogoditi potres kao u Turskoj, ali i manji mogu napraviti štetu

Potres na Krku kod Drage Bašćanske jutros u 10.47 bio je magnitude 4,8 prema Richteru. Naknadno je bilo još 25 potresa, od kojih je pet njih bilo magnitude između 2 i 3 pa su se dobro osjetili na površini, rekao je seizmolog Ivica Sović u središnjem Dnevniku HTV-a.

Seizmolog Sović: Treba raditi kako treba, pa neće biti štete ni ozlijeđenih prilikom potresa

Nakon jutrošnjeg potresa na Krku magnitude 4,8 po Richteru dogodilo još 25 naknadnih potresa, od kojih je pet njih bilo magnitude između 2 i 3 pa su se dobro osjetili na površini, rekao je seizmolog Ivica Sović u središnjem Dnevniku HTV-a.

- Strahovati ne treba. Treba raditi kako treba pa onda neće biti ni štete niti ozlijeđenih prilikom potresa. Onako jaki potres kakav se dogodio u Petrinji najvjerojatnije se ne može dogoditi u ovom epicentralnom području, ali može u relativnoj blizini. Imali smo 1916. godine potres u zaleđu Crikvenice, kazao je.

Odgovarajući na pitanje koliki najjači potres bi mogao biti na tom području, Sović je odgovorio da bi to najvjerojatnije bilo magnitude oko 6 po Richteru.

- Ne može se dogoditi potres kakav se dogodio u Turskoj, ali i ovi relativno slabiji potresi mogu napraviti veliku štetu, kazao je.

Danas je na Krku potres bio magnitude 4,8 po Richteru. Kada se gleda kakvu je štetu napravio, onda je ona neusporediva s onim kakvu je štetu napravio zagrebački potres magnitude 5,5 po Richteru. Objašnjavajući zašto je to tako, Sović je rekao:

- Da je zagrebački potres bio magnitude 5,8 ili da je ovaj na Krku bio magnitude 5,5 onda bi razlika u oslobođenim energijama bila otprilike 33 puta. Znači, zagrebački potres bio bi 33 puta jači od onoga koji se sada dogodio na Krku. Sada je razlika nešto malo manja, ali se još uvijek množi s 10. 

Naglasio je da se i zbog tla na kojemu se Zagreb nalazi, ondje potres jače osjeti.

Seizmolozi su na Krku i postavljaju seizmografe pomoću kojih će se locirati naknadni potresi te malo više saznati o rasjedu na kojemu se dogodio ovaj potres.

Krešimir Kuk rekao je da zasad nema dojava o materijalnoj šteti.

- Bitna stvar je da se potresi na različitom tlu drugačije manifestiraju. Ako je tlo krš ili stjenovito, čvršće ili stjenovito, efekti potresa su manji.

Neposredno nakon prvog potresa zabilježena su još dva naknadna podrhtavanja, magnitude između 2 i 3 prema Richteru.

- Radi se o sustavu rasjeda koji se proteže od Ilirske Bistrice u Sloveniji, preko Klane i dolje prema Senju. Seizmički aktivno područje, i prije su se događali potresi. Valja napomenuti da je šire riječko područje, uz zagrebačko područje u koje ubrajamo i Banovinu, nakon područja južne Hrvatske, sezmički najugroženije, pojasnio je Kuk.

Seizmolozi će instrumente dobivene u sklopu projekta CROSSNET postaviti na Krk i okolicu. 

Rukovoditeljica Seizmološke službe Ines Ivančić rekla je da da su nakon jakog potresa magnitude 4,8 na Krku zabilježeni i slabiji naknadni potresi pa seizmolozi što prije idu na teren kako bi dobili što više podataka o ovom i inače seizmički aktivnom području.

Najjači naknadni potres bio je magnitude 2,6, tri su bila magnitude oko 2, a desetak ih je bilo magnitude iznad 1.

- Kada se dogodi ovakav potres kod kojeg očekujemo da će biti i naknadnih, vrlo je važno postaviti instrumente koji bilježe svaku trešnju. Ti su podaci jedini način da saznamo što se događa u unutrašnjosti, objasnila je Ines Ivančić. 

Dodala je da seizmolozi nemaju eksperimente, pa moraju u što većoj mjeri uhvatiti svaku trešnju, svako gibanje kako bismo mogli znati što više o rascjepnoj zoni i uzrocima potresa koji se događaju. 

Na komentar da se od zagrebačkog potresa 2020. primjećuje da nam se tlo pod nogama češće trese, Ivančić je pojasnila da je seizmička aktivnost u principu posljednjih godina u ovom području izraženija, ali i da nije neobična.

- Potresi su tektonskog porijekla. Imamo afričku ploču koja se giba, odnosno gura ploče ispred sebe prema sjeveru, pa imamo jadransku mikroploču i onda euroazijsku ploču, objasnila je.

Dodala je da se uz ta gibanja nakuplja energija na različitim mjestima, u različitim rasjedima koji su široko rasprostranjeni u našem području. 

- Kada dođe do previše sakupljene energije, onda na nekom od njih nastane potres. Moramo biti svjesni da zaista živimo na seizmički aktivnijem području, dodala je.

Podsjetila je na jake potrese 1880., 1905. i 1906. u Zagrebu, 1909. u Pokuplju, 1938. Novigradu Podravskom, 1942. u Imotskom, 1962. u Makarskoj, 1964. u Dilj Gori, 1996. u Ston-Slanom te 2003. u središnjem Jadranu koji se nije toliko osjetio jer nije bio ispod naseljenog područja.

Kod potresa nema periodičnosti

Ivančić je naglasila da u nastanku potresa nema periodičnosti, jer potresi se ne mogu predvidjeti, ali su česti.

- Zato je bitno da imamo dobre zgrade, poručila je.

Istaknula je da seizmolozi služe upravo tomu da dobijemo što više seizmoloških podataka o tome gdje živimo i što se može dogoditi, kako bi građevinari na osnovu njih gradili što bolje kuće.

- Svi su toga postali svjesni posljednjih godina, a pogotovo nakon turskog potresa, upozorila je.

Na pitanje o povezanosti aktivnosti jadranske mikroploče s turskim potresom, rekla je da to nije povezano u smislu - bio je potres u Turskoj ili Rumunjskoj pa će biti i kod nas, već u smislu seizmotektonskih gibanja tektonskih ploča.

- Takva gibanja ne ovise o nekom specifičnom mjestu, to je na velikim skalama na Zemlji s istim uzrocima. Posljedice su potresi, a uzrok je seizmotektonsko gibanje, pojasnila je Ivančić.