Lakušić: Ako profesori žele raditi nakon 65. godine, treba im se to omogućiti

Nakon što je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje najavio povećanje mirovina, ponovno je započela rasprava o položaju umirovljenika koji žele ostati radno aktivni. To se posebno odnosi na profesore i znanstvenike.

O tome kako se dodatni rad umirovljenika regulira u Austriji govorio je Mladen Novosel, glavni tajnik središnjice Stranke umirovljenika.

- 1. siječnja 2026. godine dolazi novi mirovinski zakon. U Austriji se još uvijek radi do 65. godine, za razliku od Italije, Njemačke i drugih država gdje se radi do 67. godine, s tendencijom da se radni vijek produži, ističe Novosel.

Neki njihovi članovi odlaze čuvati starije osobe u Austriju. Jedna članica nedavno je otišla i zadovoljna je poslom. Radi na pola radnoga vremena, prima plaću oko 1700 eura.

Novosel objašnjava kako članica na to još od Republike Austrije dobiva dodatak jer radi preko 65. godine te je prijavljena na redovno mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Radi preko agencije koja dobiva veću svotu novca (oko 2500 eura). Dužna je, ako joj se što dogodi ili ako mora hitno otići, dovesti zamjenu. 

Nakraju izjavljuje da će raditi još šest-sedam godina kako bi skupila staž i stekla pravo na austrijsku mirovinu.

O tome što bi model značio za sveučilišta, ali i za sam status umirovljenika, govorio je rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić.

- Novim Zakonom u visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, koji je izašao 2022. godine, predviđeno je da svi sveučilišni profesori sa 65 godina idu u mirovinu. Naš prijedlog je na sjednici Rektorskog zbora iznesen u ponedjeljak. Treba biti drugačiji model, navodi Lakušić.

- Ako netko želi ići u mirovinu sa 65 godina, može ići, objašnjava Lakušić, međutim, treba mu omogućiti da može raditi do 67. ili 68. godine ako pokazuje interes i ako može što se zdravlja tiče.

- Ako nakon toga, do 70. godine, ima volje i želje raditi, tada trebamo tražiti zahtjev od Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. To smo predstavili ministru i njegovim suradnicima, model koji je vidljivo prihvatljiv i održiv, zaključuje Lakušić.

Cijeli razgovor možete pogledati u nastavku: