Lakušić: Ulaganja u istraživačko-inovacijske kampuse strateška za budućnost Hrvatske

Rektor zagrebačkog sveučilišta Stjepan Lakušić poručio je da istraživačko-inovacijske kampuse treba promatrati kao jednu od ključnih i strateških investicija u budućnost Hrvatske, pritom izdvojivši Kampus Borongaj Sveučilišta u Zagrebu.

Prema njegovim riječima, istraživačko-inovacijska infrastruktura je od iznimne važnosti za budućnost Hrvatske, ta tema nadilazi pitanja ulaganja u laboratorije, opremu, istraživačke centre i tehnološke platforme, već se odnosi na sposobnost stvaranja znanja, razvijanja novih tehnologija, poticanja inovacija i građenja gospodarstva koje će biti konkurentno, otporno i spremno odgovoriti na izazove budućnosti.

- U vremenu sve izraženijih potreba za tehnološkom neovisnošću, znanost, istraživanje i inovacije postaju jedan od ključnih temelja gospodarskog i društvenog razvoja, poručio je Lakušić na drugom Gospodarskom forumu Sveučilišta u Zagrebu pod nazivom "Istraživačko-inovacijska infrastruktura za budućnost Hrvatske".

Rekao je da Hrvatska pritom ima značajan potencijal, no on sam po sebi nije dovoljan.

- Potrebna nam je istraživačko-inovacijska infrastruktura koja će omogućiti da se taj potencijal pretvori u konkretne rezultate. Ona omogućuje vrhunska istraživanja, razvoj novih proizvoda i usluga, transfer tehnologije, suradnju znanosti i gospodarstva te stvaranje novih radnih mjesta visoke dodane vrijednosti, istaknuo je.

Osigurati dugoročna i predvidljiva ulaganja u istraživačku infrastrukturu

Pritom je pobrojao i nekoliko prioriteta, a na prvom mjestu je osiguravanje dugoročnog i predvidljivog ulaganja u istraživačku infrastrukturu. Tu je i potreba snažnijeg povezivanja znanstveno-istraživačkog sektora s gospodarstvom, zatim sustavno razvijanje i zadržavanje talentiranih ljudi, kao i snažnije uključivanje hrvatskih institucija u europski istraživački prostor i strateške tehnološke inicijative.

Rekao je da Sveučilište u Zagrebu ima važnu ulogu u razvoju hrvatskog istraživačkog i inovacijskog eko sustava, no ta se uloga ne može ostvarivati bez odgovarajuće infrastrukture. Pritom je apostrofirao važnost istraživačko-inovacijske infrastrukture smještene u modernom kampusu, gdje se na jednom mjestu povezuju znanstvenici, istraživači, studenti, inženjeri, poduzetnici i tehnološki stručnjaci, stvarajući okruženje u kojem se ideje pretvaraju u konkretna rješenja.

- Istraživačko-inovacijske kampuse moramo promatrati kao jednu od ključnih, strateških investicija u budućnost Hrvatske. Oni trebaju postati središta znanstvene izvrsnosti, inovacijskog stvaralaštva i tehnološkog napretka, ali i snažni pokretači regionalnog razvoja i međunarodne konkurentnosti, istaknuo je Lakušić.

Kampus Borongaj "strateška prilika" za Hrvatsku

Kampus Borongaj Sveučilišta u Zagrebu je pritom nazvao "strateškom prilikom" za Hrvatsku, rekavši da mu treba osigurati jasan razvojni put.

- Povežimo viziju, financiranje i odgovornost i pokažimo da smo spremni donijeti odluke koje će stvarati vrijednost za generacije koje dolaze, apelirao je Lakušić.

Odgovarajući na pitanje novinara oko spomenutog kampusa, Lakušić je rekao da je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih prije nekoliko mjeseci raspisalo natječaj vezan za znanstveno-istraživačku infrastrukturu, na kojem je konkuriralo i Sveučilište u Zagrebu sa svojim projektima koji veći imaju građevinsku dozvolu.

Rekao je i da su u nekoliko navrata Vladi i premijeru prezentirali važnost znanstveno-istraživačkog kampusa. "Vjerujemo da ćemo 'korak po korak' od slijedeće godine imati realizacije ne samo ključnih centara koji su važni u znanstveno-istraživačkom smislu, nego i smještenih kapaciteta za naše studente, sportske infrastrukture, jer upravo i to čini jedan moderan kampus", izjavio je Lakušić, kazavši, između ostalog, da gospodarstvo "vapi" za jednim takvim centrom.

U svom govoru je rekao i da, osim ulaganja javnih sredstava u znanstvena istraživanja, Hrvatska u narednom razdoblju mora osigurati i sredstva za zaštitu rezultata tog rada, apostrofirajući potrebu uspostave sustavnog mehanizma financiranja patentne zaštite izuma nastalih na hrvatskim sveučilištima i javnim istraživačkim institucijama.

Financiranje istraživačko-znanstvene infrastrukture iz europskih izvora

Predsjednik Gospodarskoga savjeta Sveučilišta u Zagrebu Siniša Krajnović, ujedno i predsjednik Uprave tvrtke Ericsson Nikola Tesla, rekao je da je istraživačko-inovacijska infrastruktura jedan od ključnih preduvjeta daljnjeg razvoja, a njezina važnost je još veća u vrijeme ugroza i tehnoloških promjena.

Također je naglasio potrebu daljnjeg razvoja Kampusa Borongaj, putem uspostave istraživačko-inovacijskih i inkubacijskih centara.

Upitan o projektu Kampusa Borongaj, posebni savjetnik predsjednika Vlade za ekonomiju Zvonimir Savić je rekao da se, šire gledano, znanstveno-istraživačka infrastruktura može financirati iz javnih, pa tako i europskih sredstava, no za što mora proći i određene "filtere", pa treba biti u kategoriji strateških projekata, sukladna Nacionalnoj razvojnoj strategiji, Strategiji pametne specijalizacije, kao i planovima ulaganja u znanstveno-istraživačku infrastrukturu. 

Po njegovim riječima, za financiranje istraživačko-znanstvene infrastrukture i do sada su se tražili europski izvori financiranja, pa je Vlada tako putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) financirala 17-18 takvih projekata.

- Na takvo financiranje iz više europskih izvora će se moći računati i u budućnosti, kazao je Savić.

Državni tajnik u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih Nikola Mrvac se osvrnuo na umjetnu inteligenciju i neke prednosti koje donosi, no pritom i naglasio važnost ljudske prosudbe u njenom korištenju.

- Ulaganja u tehnologiju treba pratiti razvoj ljudi koji znaju prosuđivati, poručio je.

Podravka dobila Akademski oskar

Gospodarski forum organizira se u okviru Tjedna Sveučilišta u Zagrebu kojim se različitim događanjima, od 3. do 14. studenoga, obilježava početak 358. akademske godine, a u sklopu događanja dodijeljena je i nagrada Akademski oskar za najuspješniju suradnju između fakulteta i akademija Sveučilišta u Zagrebu i gospodarstva u protekloj godini. Pripala je koprivničkoj prehrambenoj kompaniji Podravka, a preuzela ju je predsjednica Uprave te tvrtke Martina Dalić. Dalić je u izjavi novinarima naglasila važnost sveučilišta kao mjesta koje stvara nove mlade stručnjake o kojima ovisi sadašnjost i budućnost kompanija i gospodarstva.

Istaknula je da Podravka ima višedesetljetnu suradnju sa sveučilištima - u pogledu zapošljavanja mladih stručnjaka, suradnje u njihovom obrazovanju, ali i suradnje u znanstveno-istraživačkom radu.