'Vjerujemo da će banke prepoznati koristi zajedničke mreže bankomata'

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac izjavio je nakon sjednice Vlade kako vjeruje da će banke prepoznati koristi od uspostave nacionalne bankomatske mreže, no ukoliko je i ne uspostave, građani ne trebaju biti zabrinuti jer su u "potpunosti zaštićeni" novim zakonskim prijedlogom. 

Izvještaj o izvršenju proračuna

Ukupni prihodi državnog proračuna lani su iznosili 30,5 milijardi eura ili 11,5 posto više u odnosu na godinu ranije, dok su ukupni rashodi dosegnuli 32,7 milijardi eura, uz povećanje za 4,6 milijardi eura ili 16,5 posto u odnosu na prethodnu godinu, rečeno je na sjednici Vlade.

Predstavljajući godišnji izvještaj o izvršenju državnog proračuna za 2024. godinu, potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac izvijestio je da su lanjski proračunski prihodi bili 0,6 posto veći od planiranih, dok su rashodi činili 97,4 posto planiranih.

Podsjetio je da je lani realni rast BDP-a iznosio 3,9 posto, dominantno potaknut domaćom potražnjom, kako potrošnjom kućanstava tako i investicijama privatnog i javnog sektora u fiksni kapital. Inflacija je lani iznosila tri posto, značajno manje u odnosu na osam posto koliko je iznosila u 2023. godini.

Kada je riječ o dinamici rasta plaća, naveo je Primorac, prosječna mjesečna bruto plaća lani je iznosila 1.821 euro, čime je nominalno porasla za 15, a realno za 11,7 posto.

- Lani je zabilježen manjak proračuna opće države u iznosu od dvije milijarde eura ili 2,4 posto BDP-a, udio javnog duga u BDP-u je krajem 2024. iznosio 57,6 posto, dok je njegova nominalna vrijednost bila 49,3 milijarde eura. U odnosu na kraj 2023. godine, smanjenje udjela javnog duga u BDP-u iznosi 4,3 postotna boda, dok u odnosu na pretpandemijsku 2019. smanjenje iznosi čak 13,1 posto, istaknuo je Primorac.

Gospodarski rast i u 2025. temeljen na domaćoj potražnji

Ministar financija je predstavio i izvješće o napretku u provedbi Nacionalnog srednjoročnog fiskalno-strukturnog plana Republike Hrvatske za 2024. i 2025. godinu, koje upućuje na nastavak povoljnog kretanja gospodarske aktivnosti u ovoj godini i rast BDP-a za 3,3 posto, što je tri puta više od prosjeka EU-a i eurozone.

Istaknuo je da je gospodarski rast i u 2025. godini temeljen na snažnom doprinosu domaće potražnje, a neznatan pozitivan doprinos očekuje se i od kategorije promjena zaliha. Kazao je da tržište rada i dalje obilježavaju povoljna očekivanja vezana uz rast zaposlenosti i plaća, u uvjetima prisutne neravnoteže između ponude i potražnje za radom.

- Tako, u 2025. godini stopa rasta zaposlenosti će iznositi 3,3 posto, dok bi anketna stopa nezaposlenosti trebala bilježiti daljnje smanjenje i to na povijesno nisku razinu od 4,7 posto. Nominalni rast bruto plaća zaposlenika znatno će usporiti u odnosu na 2023. i 2024., no ipak će rasti, prema projekcijama Vlade za 9,1 posto, rekao je Primorac.

Inflacija potrošačkih cijena trebala bi zadržati sličnu dinamiku kao i u 2024. godini i iznositi 2,9 posto.

Primorac je rekao da prihodnu stranu proračuna u ovoj godini prije svega obilježava provedba novoga kruga porezne reforme u sustavu poreza na dohodak, doprinosa za zdravstveno osiguranje, poreza na nekretnine te u kratkoročnom turističkom najmu, čime se prebacuje teret s oporezivanja rada na imovinu.

- Rashodna strana, pak, bit će određena nastavkom provedbe reforme plaća u državnoj i javnoj upravi, kao i povećanim izdacima za skrb o najranjivijim skupinama društva, posebno kada je riječ o mirovinama, naknadama za poticanje demografske politike te naknadama u sustavu socijalne skrbi. Također, intenziviraju se i aktivnosti u svrhu osiguranja priuštivog stanovanja, rekao je Primorac.

Povećanje proračunskog manjka na 2,9 posto BDP-a

Vezano uz investicijsku dinamiku, ona će u znatnoj mjeri biti podržana nacionalnim, ali i europskim sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost, kao i Višegodišnjeg financijskog okvira 2021. - 2027.

Fiskalna kretanja u 2025. rezultirat će povećanjem proračunskog manjka na 2,9 posto BDP-a, no unatoč tome udio javnoga duga u nominalnoj vrijednosti BDP-a smanjit će se s 57,6 u 2024. na 56,9 posto u ovoj godini.

Nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan novi je dokument, po prvi puta predstavljen na Vladi, a prije svega je usmjeren na izgradnju otpornog, zelenog i digitalnog gospodarstva, kao i na modernizaciju sustava pravosuđa, javne uprave i socijalnih usluga. Uključuje mjere iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), kao i mjere koje su izvan NPOO-a, a koje će se provoditi tijekom razdoblja 2025-2028. Plan sadrži ukupno 290 mjera, a dosad su 22 mjere izvršene, a ostale se uglavnom izvršavaju sukladno predviđenoj dinamici, izvijestio je Primorac.

'Vjerujemo da će banke prepoznati koristi od uspostave bankomatske mreže'

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac izjavio je nakon sjednice Vlade da vjeruje da će banke prepoznati koristi od uspostave nacionalne bankomatske mreže, no ukoliko je i ne uspostave, građani ne trebaju biti zabrinuti jer su u "potpunosti zaštićeni" novim zakonskim prijedlogom.

Naime, u saborskoj proceduri se nalaze izmjene zakona o usporedivosti naknada, kojima je cilj građanima osigurati besplatan račun za redovna primanja, pri čemu taj paket besplatnih usluga uključuje otvaranje, vođenje i zatvaranje računa, korištenje internetskog ili mobilnog bankarstva, uplatu i podizanje gotovine na šalterima ili bankomatima, primanje novčanih uplata u eurima iz Hrvatske i inozemstva, izdavanje i korištenje debitne kartice te plaćanje karticom u trgovinama.

Prvotnim prijedlogom građanima je trebalo biti besplatno i pet podizanja novca na bankomatu druge banke, dakle one kojoj nisu klijenti. No, Hrvatska narodna banka (HNB) se očitovala kako bi to moglo "značajno ugroziti stabilnost poslovanja banaka".

Stoga, izjavio je Primorac, pojavila se ideja o uspostavi nacionalne bankomatske mreže, pa tako i o potpisivanju memoranduma o razumijevanju između Ministarstva financija, HNB-a i banaka.

U tom smislu vođeni su određeni razgovori s bankama, no pritom su iz Ministarstva financija stekli dojam da se bankama "baš previše ne žuri" s uspostavom te mreže, a i neke odredbe koje su predlagale ne bi bile "baš najkorisnije" za hrvatske građane.

- S obzirom da smo bili nezadovoljni prijedlogom banaka u okviru toga memoranduma, odlučili smo uputiti u saborsku proceduru zakon koji praktički ima ugrađenu odredbu koja će omogućiti građanima dvije besplatne transakcije mjesečno na bankomatima drugih banaka, izjavio je Primorac. 

Pojasnio je da, u slučaju da je memorandum potpisan, ne bi bilo potrebe za tom odredbom u zakonu jer bi onda "svi bankomati bili naši bankomati".

Dakle, napomenuo je, besplatnim paketom građanima će biti omogućen neograničen broj besplatnih podizanja sredstava na bankomatu svoje banke, a uz to i dva dodatna podizanja sredstava na bankomatu bilo koje druge banke čiji nisu klijent. No, kada je riječ o potonjoj odredbi, postoji i prijelazni rok, do 1. siječnja 2027. godine, do kada banke imaju vremena uspostaviti nacionalnu bankomatsku mrežu, pa ako je ne uspostave od tada će morati omogućiti svakom potrošaču koji nije njihov klijent da bez naknade dva puta u mjesecu podigne gotov novac sa svog računa.

Uspostava zajedničke mreže bankomata nije jednostavno pitanje

Prijelazni rok postoji, rekao je Primorac, jer uspostava zajedničke mreže bankomata nije jednostavno pitanje.

- S obzirom da su razgovori potrajali i da im želimo ostaviti dovoljno vremena da razjasne sve međusobne okolnosti, ugradili smo u zakon ovu odredbu, a nama je u konačnici najznačajnije da potrošači imaju besplatne transakcije, a što će se banke dogovoriti ostaje naravno na njima, poručio je.

Smatra poželjnim da banke pristupe osnivanju bankomatske mreže, da bi to bilo dobro i za njih, međutim ako do toga i ne dođe, istaknuo je, građani su u potpunosti zaštićeni jer će imati pakete koji će biti u potpunosti besplatni i dostupnost gotovog novca na taj način će biti osigurana.

- Bilo bi nam drago kada bi banke uspostavile nacionalnu bankomatsku mrežu. One to mogu uspostaviti same, mogu uspostaviti uz pomoć države i otvoreni smo za razgovore o svim modalitetima. Vjerujemo da će prepoznati priliku koja im se pruža i koristi od uspostave te mreže, no ukoliko to i ne učine, to građane uopće ne treba zabrinjavati, izjavio je Primorac.

Rekao je i da to što sporazum neće ili hoće biti potpisan ima utjecaj isključivo na međusobne odnose banaka, njihovu profitabilnost, troškove i sve ostalo što je s time povezano.

Odgovarajući na pitanje novinarke o prvotnoj verziji zakona, ministar financija je ponovio da je HNB bio stava da bi ugrađivanje odredbe koja bi osigurala pet besplatnih transakcija na bankomatima tuđih banaka značajno ugrozila prije svega održivost bankomatske mreže, što bi značilo i smanjivanje dostupnosti gotovog novca, kao i da bi takva odredba potencijalno ugrozila poslovanje banaka.

- Mi naravno nismo htjeli ići protiv ovog stava HNB-a i zbog toga smo predložili potpisivanje memoranduma. Njegovo potpisivanje bi u potpunosti isključilo tu odredbu iz zakona, ponovio je Primorac.