Europski parlament usvojio je u srijedu izvješće o proširenju koje proširenje EU-a naziva strateškim odgovorom na aktualne geopolitičke okolnosti, ali dio hrvatskih zastupnika nije ga podržao zbog prijedloga o uvođenju kvalificirane većine u pojedinim fazama odlučivanja.
Proširenje kao strateški odgovor
Autor izvješća, litavski liberal
Petras Auštrevičius, istaknuo je da ruska agresija na Ukrajinu i hibridno ratovanje protiv Europe zahtijevaju redefiniranje strategije integracije. U izvješću se naglašava da je proširenje korisno i za postojeće i za buduće članice te da su potrebne reforme unutar EU-a kako bi se institucije i politike prilagodile prijemu novih država.
Auštrevičius smatra da bi EU prvu skupinu novih članica trebao imati do 2030. godine kako bi pokazao predanost proširenju, a države kandidatkinje potaknuo na reforme. Naglasio je i da se u državama članicama proširenje često doživljava kao trošak, iako koristi od povećane trgovine pokazuju da su starije članice često najveći dobitnici.
Stav hrvatskih zastupnika
Delegacija hrvatskih pučana (EPP) glasala je suzdržano. Istaknuli su da snažno podupiru politiku proširenja, ali se protive prelasku s jednoglasnog odlučivanja na odlučivanje kvalificiranom većinom u ključnim područjima poput obrane, financija i vanjske politike, uključujući i proširenje.
Smatraju da bi takva promjena narušila postojeću ravnotežu odlučivanja u EU-u i oslabila položaj manjih država članica. Zastupnica
Željana Zovko upozorila je da bi bez jednoglasnosti pojedine države teže upozoravale na vlastite sigurnosne i političke probleme, poput pitanja položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Rasprava o kvalificiranoj većini
Za prijedlog da se o otvaranju i zatvaranju pregovaračkih poglavlja odlučuje kvalificiranom većinom glasao je
Tonino Picula. Ocijenio je da bi se time državama kandidatkinjama pružila zaštita od blokada zbog bilateralnih sporova, podsjetivši da je Hrvatska zbog spora sa Slovenijom izgubila dvije godine u pristupnim pregovorima.
Picula je pritom naglasio da jednoglasnost ostaje potrebna za početak i završetak procesa proširenja. Na glasanju je odbačen amandman koji je predlagao uvođenje kvalificirane većine i u drugim područjima, poput zaštite demokracije, ljudskih prava i vanjske politike.
Pogledi na budućnost proširenja
U raspravi su zastupnici naglasili da EU mora zadržati zamah politike proširenja, ali i da svaku zemlju kandidatkinju treba ocjenjivati pojedinačno. Zastupnik EPP-a
Tomislav Sokol upozorio je da proširenje ne smije ići na štetu sigurnosti i stabilnosti EU-a, dok je istaknut i napredak Crne Gore i Albanije.
Davor Ivo Stier govorio je o potrebi postupne integracije država kandidatkinja, primjerice kroz pristup jedinstvenom tržištu ili schengenskom prostoru, dok pregovori još traju. Naglasio je da takvi koraci ne smiju zamijeniti pristup temeljen na zaslugama, nego ga nadopuniti.