Veliki utjecaj malih igrača - tko će s kim koalirati?

Dvije su godine prošle od lokalnih izbora. U sljedećoj nas godini čekaju izbori za europski parlament, parlamentarni izbori i izbori za predsjednika države. Zašto se pomaci u preferencijama birača mjere u promilima, tko ima potencijal za sastavljanje buduće Vlade, o čemu se ovisiti datum parlamentarnih izbora odgovaraju politološki i komunikacijski stručnjaci Smiljana Leinert Novosel i Pero Maldini.

Smiljana Leinert Novosel kazala je kako je politička situacija dosta statična, nešto se mijenja uoči izbora. Gotovo 20 posto je neoporedijeljenih, ali drugi su duboko opredijeljeni za HDZ, SDP, Most, Možemo...

- Pridobiti 20 posto neopredijeljenih je vrlo zahtjevan i težak posao. Očito je veliki broj ljudi smatra da nema nikakve opcije kojoj bi mogli vjerovati - a tu je ključ uspjeha svake političke opcije. Treća kategorija su apatični - kojih je sve više u društvima diljem svijeta i koji misle da nikakve promjene nisu moguće. S tim u vezi je problem i nedovoljno atraktivna oporba, kazala je.

S tim se složio i Pero Maldini, uz opasku da je skupina "između 16 i 19 posto neopredijeljenih - nije homogene strukture". Veliki dio su apatični birači, ali manji dio njih je zaista neopredijeljen. Oni bi vjerojatno izašli na izbore kad bi imali dovoljno jakog kandidata ili stranku s kojom bi se mogli identificirati. Za njih se bore sve stranke, kazao je.

Građane zanimaju teme svakodnevnog života

Smiljana Leinert Novosel smatra kako programi stranaka nisu promijenjeni. Mogu se donekle mijenjati i stavljati u prvi plan uoči samih izbora. Naglasila je kako ljude zanimaju teme svakodnevnog života. Smatra kako bi rasprava o tome mogla biti kompetitivna i nada se da bi mogla polučiti kvalitetnija rješenja.

- Velike su teme ostvarene i sad je na svim strankama da ponude građanima kako podignuti kvalitetu života. HDZ je krenuo to rješavati, njegovo današnje ponašanje je nekakav uvod u predizbornu kampanju jer dobrano ukazuju na ono što su dosad napravili. S druge strane i SDP se fokusira na takve teme, primjerice kako doći do stana, kako riješiti problem smještaja djece u vrtiće i kako podignuti plaće, kazala je.

Naglasila je kako se tu postavlja i pitanje povjerenja te dogovora koalicijskih partnera da i omoguće ono što obećaju u kampanji.

Predizborne i poslijeizborne koalicije - tko može s kim?

Pero Maldini smatra da će biti teško naći partnere u sastavljaju Vlade. Očekuje da se postojeći rejtinzi stranaka neće previše mijenjati "jer nije daleko od istine da hrvatski birači imaju relativno kratko političko pamćenje".

- Ako ostane ovakva struktura, imamo mogućnost koaliranja koja je neprincipijelna i na ljevici i na desnici. Koalicija SDP-a i Možemo! nije vjerojatna jer je SDP sam sebi najveći neprijatelj i srozao se na 15-16%. S druge strane Možemo! polako raste i zadržava svojih 9-10%. Pitanje tko je tu 'senior' a tko 'junior' partner. Vjerojatnije je da će doći do poslijeizborne koalicije, kaže Maldini. Osim toga, dodaje - Možemo! ne funkcionira kao nacionalna stanka.

'Ugodnije je biti populistička oporba, nego sudjelovati u vlasti'

Što se tiče desnice, kazao je - neke stranke, prvenstveno Domovinski pokret i Suverenisti, otišli su od HDZ-a i zauzeli prostor 'pravaške scene'. HDZ se pomaknuo prema centru, ne može ni s desnicom ni s ljevicom i pao s 30% pao na 25%, podsjetio je. Dodao je kako je "desnica glavni politički igrač u odnosu na HDZ, a ne na ljevicu".

- HDZ se već opekao s Mostom koji je potpuno izgubio koalicijski potencijal. Pitanje je i želi li Most uopće sudjelovati u vlasti jer to sa sobom nosi određene odgovornosti. Puno je ugodnije biti populistička oporba, smatra Maldini. 

Ima li Domovinski pokret 'B varijantu'?

- Sve stranke koje su dobile manji postotak moraju razmišljati o tome kome se prikloniti, ako ne žele da izvan glavne struje iduće četiri godine. Nisam sigurna da Domovinski pokret nema 'B varijantu'. Proziva HDZ, ali ipak vrata ostavlja otvorenima. S druge strane potencijalni partner je i AP, stranka župana Jelića. Oni su rekli da bi mogli i s ljevicom, ali bez Možemo!. I Socijaldemokrati su potencijalni bunar, ako postignu relevantne rezultate, kazala je Smiljana Leinert Novosel.

  

Redoslijed izbora u superizbornoj godini 

Privilegija je vladajućih da parlamentarni izbori budu raspisani onda kad to njima najviše odgovara, smatra Smiljana Leinert Novosel. Smatra kako ti izbori neće ići zajedno s europskim izborima nego s pomakom - najprije parlamentarni, pa europski, pa predsjednički.

- Ankete su presjek razmišljanja građana tog dana, a parlamentarni izbori će pokazati kako glasači vide HDZ kroz iduće četiri godine, kazala je.

Veliki utjecaj malih igrača

S rečenim redoslijedom izbora složio se i Pero Maldini. Međutim, dodao je - izborne ankete se rade na principu jedne izborne jedinice, a na izborima odnose mogu poremetiti različite regionalne sredine.

- Čak i oni koji su ispod praga mogu čak i dva zastupnika dovesti u Sabor. Oni će biti puno više skloniji ulasku u koaliciju s HDZ-om. Također, za HDZ su oni bolji partner jer se ta stranka neće politički kompromitirati, kazao je.

Više pogledajte u videoprilogu: