Letica o naoružavanju Srbije: Trebamo ofenzivno oružje

Srbija ove godine za vojsku izdvaja 2,37 milijardi eura, dok hrvatski vojni proračun iznosi 1,62 milijarde. Beograd posljednjih godina intenzivno nabavlja i najavljuje novo naoružanje, a srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić pritom proziva Hrvatsku zbog vojne suradnje s Kosovom i Albanijom.

O tome treba li Hrvatska strahovati od naoružavanja Srbije, kako na njega odgovoriti te kakve su stvarne sposobnosti srbijanske vojske u "Studiju 4" HRT-a govorili su bivši obavještajac Ante Letica i vojni analitičar Marinko Ogorec.

Letica smatra da Hrvatska ne treba strahovati zbog naoružavanja Srbije jer su okolnosti bitno drukčije nego 1991. godine. Ipak, upozorava da treba pratiti ono što se događa u susjedstvu.

- Hrvatska ne treba strahovati, ovo nije 1991. godina i u puno boljem je položaju. Hrvatska bi trebala, a tu bih se referirao na pokojnog generala Stipetića, ne poskakivati na svaki njihov potez, ali uvijek jednim okom trebamo gledati prema njima. Srbija se naoružava zbog toga što ideja velike Srbije nikad nije poražena u njihovim glavama. Tu je i ideja "Srpskog sveta". Srbi stalno žive u svojim obmanama i mitovima gdje svoje poraze pretvaraju u pobjede. Poraze, ako ih priznaju, pripisuju unutarnjim zavjerama, izdajama, kao i međunarodnim zavjerama. U to se uklapa i Hrvatska kao članica NATO-a i EU-a, rekao je Letica.

Govoreći o srbijanskom viđenju ratova 1990-ih, osvrnuo se i na Vučićevo spominjanje "drugog poluvremena".

- Za Srbe rat na ovim prostorima nije počeo 1991. godine, nego 1995. našim akcijama "Bljesak" i "Oluja", a završio je bombardiranjem 1999. Oni za ništa nisu krivi, nikoga nisu napali i mirno su živjeli. Zato se sada naoružavaju, navodno da bi spriječili 1941. i 1995. godinu. Ono što je vrlo opasno je, kako Vučić kaže, spremanje za "drugo poluvrijeme". S kime? S Hrvatskom neće ići, poručio je.

Na pitanje otkud Srbiji milijarde za nabavu oružja unatoč slabijoj kupovnoj moći i kvaliteti života od Hrvatske, Letica je rekao da se radi o kreditima.

- Radi se o kreditima i to će Srbima doći na naplatu vrlo brzo. Vidjet ćemo što to znači za Srbiju. Naši političari kažu da će saveznike obavijestiti o tome kako se Srbija naoružava ofenzivnim oružjem. Mislim da naši partneri to znaju zbog toga što djeluju njihove obavještajne službe, a ono što je najvažnije - oni od naših partnera kupuju to oružje i s našim partnerima sklapaju strateške sporazume, kao što su ih sklopili s Izraelom, Ukrajinom i SAD-om, kazao je.

"Korvete ćemo nažalost morati uzeti iz inozemstva"

Govoreći o hrvatskim ulaganjima u vojnu opremu i naoružanje, naglasio je da nabave trebaju odgovarati potrebama i mogućnostima Hrvatske te da se ne bi trebalo ograničiti samo na obrambene sustave.

Osvrnuo se i na stanje hrvatske vojne industrije, istaknuvši da je Hrvatska tijekom proteklih desetljeća izgubila ne samo industrijske kapacitete nego i stručne ljude.

- Kompletna industrija u Hrvatskoj je izgubila svoje mjesto. Imali smo brodogradilišta koja su mogla graditi suvremene i napredne podmornice. Ne samo da smo izgubili brodogradilišta - izgubili smo ljude. To je najvrijednije. Nemamo više ljudi koji znaju raditi te sve poslove, istaknuo je.

Kao pozitivan primjer izdvojio je suradnju Rheinmetalla i DOK-ING-a, ali i upozorio na ograničene domaće kapacitete u kontekstu planirane nabave korveta za Hrvatsku ratnu mornaricu.

- Ono što se događa s Rheinmetallom i DOK-ING-om je dobro. Kada se to usporedi s nekim malim tvrtkama, mislim da tu ima prostora i napretka, ali bazu smo nažalost nepovratno izgubili. Sada je aktualno pitanje kupnje korveta za HRM, trup možemo napraviti u Hrvatskoj, a to ćemo nažalost morati uzeti iz inozemstva, dodao je.

Ogorec: Njemački i američki vojnici neće ginuti u Hrvatskoj zbog Hrvatske

Vojni analitičar Marinko Ogorec smatra da Hrvatska ne treba upasti u zamku regionalne utrke u naoružanju, nego nastaviti razvijati vlastite Oružane snage neovisno o potezima Srbije.

- Hrvatska treba nastaviti uravnotežen razvoj Oružanih snaga, ne glede na to što radi Srbija. Ne treba nam utrka u naoružanju, ali nam trebaju jake, stabilne i dobro opremljene te osposobljene Oružane snage. Što se tiče zaštite NATO-a, moramo ipak biti pragmatični i reći da se moramo moći i znati sami obraniti. Pitanje je u kojem opsegu i obliku bi nam NATO mogao pomoći. Uvijek tvrdim da njemački vojnici neće ginuti u Hrvatskoj zbog Hrvatske, američki vojnici neće ginuti u Hrvatskoj zbog Hrvatske. Sami ćemo se braniti kao što smo se već sami obranili, rekao je Ogorec.

Smatra i da "drugog poluvremena", o kojem govori Vučić, neće biti jer Hrvatska danas nije u položaju u kojem se nalazila početkom 1990-ih.

- Što se tiče "drugog poluvremena", neće ga biti iz jednostavnog razloga jer nisu iste situacije i okolnosti. To se u potpunosti promijenilo. Hrvatska više nije dio nekog teritorija bivše Jugoslavije koji se može napasti. Hrvatska je danas samostalna i suverena država s Oružanim snagama. To Vučić itekako dobro zna, kao i kompletan srpski vojni i politički vrh, istaknuo je.

Na pitanje što za Hrvatsku znači srbijanska kupnja kvazibalističkih raketa CM-400 i izraelskog raketnog sustava PULS, Ogorec je rekao da Hrvatska mora razmotriti razloge takvih nabava i razvijati odgovarajuće sposobnosti.

- U tom kontekstu moramo imati ozbiljnu sigurnosnu dilemu i pitati se zašto to rade. Hrvatska sebi mora postaviti to pitanje i u tom kontekstu razvijati obrambene sposobnosti koje mogu odgovoriti na sve što se tamo događa, rekao je.

"Sustav protuzračne obrane je najosjetljiviji"

Govoreći o hrvatskim planovima za nabavu sustava HIMARS i raketa GMLRS kraćeg dometa, Ogorec je upozorio da se ne bi trebalo fokusirati na hipotetske scenarije međusobnog dosega.

- Imamo sustave koji mogu dosegnuti njihove glavne centre ili ćemo ih imati. Beograd je našoj granici bliže nego što je Zagreb njihovoj, ali to su samo hipotetičke stvari. Ne bismo trebali razmišljati u tom segmentu, kazao je.

Ogorec je na kraju govorio i o izazovima koje za Srbiju predstavlja nabava oružja iz 13 različitih zemalja, posebno kada je riječ o integraciji sustava protuzračne obrane, logistici i održavanju.

- Najosjetljiviji je sustav protuzračne obrane, a kako biste imali učinkovitu PZO - morate imati integriran sustav za male, srednje i velike visine. To podrazumijeva integraciju sustava koje proizvodi jedan proizvođač. Ako vi kupujete sustave od Kineza, Rusa i Francuza, a nešto proizvodite i sami - pitanje je kako se to može uklopiti u integriran sustav. Vidimo da Izrael, koji sam proizvodi sve svoje protuzračne sustave, a dio dobiva od SAD-a, ima probleme s protuzračnom obranom. Kako će to integrirati Srbija, to je vrlo, vrlo upitno. Logistika sve dodatno otežava, zaključio je Ogorec.