Liječnici najavili da će raditi samo prema normama

18.07.2022.

13:13

Autor: Ruža Ištuk/Dnevnik/HRT/IMS

Liječničke udruge traže rješavanje problema koeficijenata

Liječničke udruge traže rješavanje problema koeficijenata

Foto: Ilustracija / Shutterstock

15 milijuna prekovremenih sati zdravstveni radnici odradili su u dvije godine. Nezadovoljni su koeficijentima i plaćama. Zbog sindikalne nereprezentativnosti liječnici ne mogu pregovarati o svojim pravima. Stoga najavljuju rad striktno prema propisima, što bi moglo donijeti još duže liste čekanja uz blokadu zdravstvenog sustava.


Liječnici na nogama. Dosta je milijuna prekovremenih sati. S više od 30 prekovremnih sati rada mjesečno samo bolnički specijalisti zakonsku godišnju normu odrade u šest mjeseci.

- Ako samo trećina ljudi na pojedinim odjelima povuče suglasnot za rad dulje od 48 sati, sustav je blokiran a sve je po zakonu, kazala je predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata Renata Čulinović Čaić. Produljenje listi čekanja za neka hitna stanja, dodala je - problem je koji je trebao već dulje 'žuljati ministra'.

Demantirala je i izjavu ministra o rastu plaća u zdravstvu od 40 posto, istaknuvši da su liječnicima plaće rasle ukupno 24 posto te pozvala ministra da objasni kako je došao do 40 posto. Nekorektno se, kaže, u javnosti barata o prosječnim primanjima liječnicima jer je okvirna neto plaća za bolničke specijalizante oko 11.000 kuna, za specijaliste oko 15.000 kuna te za subspecijaliste oko 16.000 kuna.

Za svakog pacijenta 20 minuta

- Kako kolege rade na više radilišta, tako i mi za vrijeme bolovanja i godišnjih odmora radimo i dvije, tri ambulante. To vam u jednom radnom danu bude preko 200 kontakata na ovaj ili onaj način. Mi ćemo isto poduzeti korake u primarnoj - da radimo po normativima. Znači liste čekanja možete očekivati i kod liječnika obiteljske medicine, najavila je obiteljska liječnica Mirela Marković.

Upozorila je na razliku u koeficijentima od 4,48 posto između bolničkih liječnika i onih u primarnoj zaštiti. Istaknula je da plaća liječnika nakon fakulteta u ordinaciji obiteljske medicine iznosi svega oko 7500 kuna mjesečno, a nakon specijalizacije između 8500 i 9000 kuna, ovisno o djeci i olakšicama i prirezu. Ako im se ne ispuni zahtjev za izjednačavanje koeficijenata s bolničkim liječnicima, liječnici u primarnoj poručuju da "neće više raditi na brzaka", za svakog pacijenta odvojit će 20 minuta, pa će liste čekanja biti i u primarnoj zaštiti.

Traže priznavanje reprezentativnosti liječničkog sindikata, donošenje Zakona o radnopravnom statusu liječnika, povećanje plaća specijalizantima za deset posto i izjednačavanje koeficijenata.

- Ako imate dva kardiologa npr. od kojih je jedan završio po starom programu, drugi po novom. Rade potpuno isti posao, gledaju potpuno iste kardiološke pacijente, sve rade jednako, međutim, imaju različiti koeficijent. Razlika njihove plaće je 10 posto, objašnjava Boris Ujević, dopredsjednik HUBOL-a.

- Mi već smo unazad 30 godina zapravo diskriminirani u smislu vrednovanja našeg rada. Liječnik u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ima manji koeficijent za obavljanje istog posla kao što svaki drugi liječnik radi iste kvalifikacije u bolničkom sustavu, kaže Vesna Potočki Rukavina, KoHOM.


Nezadovoljstvo raste. 838 liječnika ove je godine prikupilo dokumente za odlazak, a u posljednjih devet od ulaska u EU u inozemstvo su otišla 1032 liječnika.

- Da vam dočaram kolika je to brojka, to su cijela dva naraštaja hrvatskih liječnika, odnosno dvije kompletne generacije koje u Hrvatskoj diplomiraju na medicinskim fakultetima, kaže Krešimir Luetić, predsjednik Hrvatske liječničke komore.

Luetić je izjavu ministra zdravstva Vilija Beroša da su sindikati i HLK pokazali nedostatak empatije prema suradnicima nazvao netočnom i neprikladnom jer su sve udruge pozdravile povećanje koeficijenata. Naglasio je kako liječnici nose najveću odgovornost za život i zdravlje ljudi te da je svima cilj isti - funkcionalni zdravstveni sustav i najbolja skrb za pacijente. 

- Možemo li govoriti o provedbi reforme zdravstva kad se temeljni dionici u njezinoj povedbi ne uvažavaju kao sudionici i partneri nego se ignoriraju i zaobilaze, kazao je Luetić ponovno upozorivši na odlazak liječnika iz Hrvatske i time na problem održivosti zdravstvenog sustava. Iznio je podatak da su od ulaska u EU Hrvatsku napustila 1032 liječnika ili cijela dva naraštaja diplomanata medicijskih fakulteta. A njih 838 već je prikupilo dokumentaciju za odlazak u inozemstvo, dodao je.

Napomenuo je da polovina bolničkih specijalista odradi prosječno 32 i više prekovremenih sati mjesečno - tako da prekovremenu satnicu sukladno Zakonu o radu odrade u šest mjeseci. Kod specijalizanata taj medijan iznosi 40 prekovremenih sati mjesečno. Upitao je hoće li netko odgovarati za kršenje zakona, upitao je. 

Na zahtjeve i prozivanja liječnika iz Ministarstva zdravstva danas nema odgovora.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!