Novi ravnatelj HZZO-a Korda: Ključno poboljšati efikasnost sustava

Gost središnjeg Dnevnika HRT-a bio je novoizabrani predsjednik Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Zvonimir Ante Korda. Komentirao je stanje u hrvatskom zdravstvu te gdje vidi probleme odnosno prilike za eventualno poboljšanje njegovog funkcioniranja.

Temelj zdravstvenog sustava Hrvatske je javno zdravstvo, a ciljeve za svoj mandat je podijelio u dvije skupine – kratkoročne i dugoročne – poručio je ravnatelj HZZO-a Zvonimir Ante Korda.

Što se tiče kratkoročnih ciljeva, imamo nove i napredne metode liječenja dok populacija stari i postaje sve zahtjevnija za liječenje te se mjere i sustav zdravstvene zaštite mora prilagoditi tim promjenama, tvrdi novoizabrani ravnatelj.

- Moramo smanjivati liste čekanja, povećati efikasnost postojeće medicinske infrastrukture kako bi naš sustav bolje funkcionirao, rekao je.

Najveći dugoročni cilj je uspostavljanje fiskalne i financijske odgovornosti cijelog sustava, ustvrdio je Korda.

- Moramo se pokriti s pokrivačem onoliko koliko je on dug, usporedio je.

'Nema čarobnog štapića'

Nagomilane probleme u zdravstvenom sustavu pokušat će riješiti polako i upornim radom u koordinaciji s Ministarstvom zdravstva i sa zdravstvenim ustanovama.

- Nema čarobnog štapića za rješenje problema. Problemi u zdravstvu počinju sredinom 80-ih godina gdje već imamo prve članke kako postoje problemi i dugovi u zdravstvu međutim jednostavnog rješenja tu nema – uporni sustavni rad jedino je rješenje, poručio je.

Bolnice često ukazuju da cijene usluga koje ugovaraju s HZZO-om su preniske u odnosu na stvarne troškove što može dovoditi do stvaranja dugova.

- Cijene u zadnjih nekoliko godina u zdravstvu rastu. Mogu vam reći primjere s kardijalne kirurgije da je cijena pojedinih zahvata unazad tri do četiri godine porasla gotovo 100 posto, objasnio je.

Svi bi htjeli više novaca, ali ključ je prvenstveno poboljšati efikasnost samog sustava, istaknuo je.

Financijska odgovornost ključna

Jedan od osnovnih odnosno temeljnih postulata pri održavanju financijske odgovornosti bi bio prelazak s sadašnjeg avansnog i paušalnog plaćanja na ono po učinku uz snažan osvrt na ishode liječenja tj. rezultate, tvrdi ravnatelj.

- U uređenim sustavima i državama nešto sjevernije od nas trebalo je osam godina da pređu na takav sustav, rekao je.

Građani se često bune na to da zbog dugih lista čekanja u javnom zdravstvu moraju svoje pretrage i ostale potrebe obavljati u raznim zdravstvenim ustanovama privatnog tipa, ali ravnatelj ističe da iako je javno zdravstvo temelj zdravstva u Hrvatskoj, privatno zdravstvo ima svoje mjesto u sustavu.

- I javno i privatno zdravstvo moraju imati usluge ugovorene transparentno, po istim uvjetima i uz kontrolu kvalitete i kvantitete te usluge, naglasio je.

Što očekuje novog ravnatelja HZZO-a?

Prije pet dana na prijedlog Ministarstva zdravstva, Vlada je imenovala kardiokirurga Zvonimira Antu Kordu novim ravnateljem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. HZZO je ključna institucija zdravstvenog sustava čiji proračun ove godine iznosi 8 milijardi eura. Provjerili smo što od novog ravnatelja očekuju i traže pacijenti i vodeće strukovne organizacije.

Kako će pod vodstvom kardiokirurga Zvonimira Ante Korda kucati srce HZZO-a, još je nepoznato, u liječničkoj komori dobro znaju koje frekvencije trebaju.

- U zadnje vrijeme HZZO je bio dosta zatvoren prema javnosti, očekujemo jedno otvaranje, transparentnost i kontinuirani dijalog. Ugovaranje novih cijena na razini primarne zdravstvene zaštite - to ga čeka zapravo i proteklu godinu dana se pregovaralo o tome. Također čeka ga i novi model ugovaranja za bolnički sustav, ono što je davno najavljivano i početak plaćanja po učinku. U svemu tome očekujemo konstruktivno sudjelovanje i predstavnika struke, opisao je situaciju doc. dr. sc. Krešimir Luetić, dr. med., predsjednik Hrvatske liječničke komore.

Uz administrativno opterećenje, nedostatak liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti gorući je problem.

- Znamo na žalost da danas gotovo pola milijuna naših građana nema svog stalnog izabranog liječnika. To naravno nije dobro. Brojne analize u svijetu pokazuju da upravo ta stalna dostupnost obiteljskog liječnika znači mnogobrojne dobrobiti za cijeli zdravstveni sustav, istaknula je dr. med. Zrinka Huđek Leskovar, predsjednica KoHOM-a.

U kojemu, konkretnu suradnju s HZZO-om očekuju i u ljekarničkoj komori, nude usluge koje će pomoći da se racionalnije troši novce u zdravstvu, a onda i štedi.

- Ideja je zapravo da se kroz ljekarne aktiviramo u praćenju pacijenata sa kroničnim bolestima u smislu da redovito uzimaju terapiju, da pratimo kakav je njihov status i da o tome obavještavamo liječnike obiteljske medicine i liječnike specijaliste. Ono sigurno što je nama cilj je smanjiti troškove zdravstva na komplikacije bolesti. To za pacijente znači puno veću kvalitetu života, ostanka doma, izbjegavanje socijalnog sustava što mislim da nam je svima kao društvu jako važno, objasnila je mag. pharm. Ana Soldo, predsjednica Hrvatske ljekarničke komore.

Koalicija udruga u zdravstvu važna je kvalitetna i dvostrana komunikacija i uključivanje pacijenata u donošenje odluka HZZO-a.

- U ovom trenutku u upravnom vijeću HZZO-a osiguranike zapravo predstavlja bivši ministar zdravstva i predsjednik stomatološke komore. Upravo područje koje je iznimno bitno, osobito rijetke, maligne i neke kronične bolesti gdje zapravo već neko vrijeme nemamo dolazak inovativnih lijekova na tržište, poručio je Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu.

Pacijenti očekuju veću dostupnost zdravstvene zaštite, brže ostvarivanje prava, smanjenje administrativnih zapreka i kvalitetnije usluge.