Nakon udara groma na Krku: Evo kako se zaštititi i pomoći unesrećenome

Žena, koja je jučer ujutro ozlijeđena u udaru groma na Krku te je nakon reanimacije helikopterom prevezena u riječki KBC, i dalje je na Odjelu intenzivne njege. Liječnici ističu da je takav udar groma vrlo rijedak, ali posljedice su ozbiljne i svatko od nas treba znati kako se zaštititi od grmljavinskog nevremena i pomoći drugima. 

Udar groma- u osobu, predmet koji nosi ili u tlo oko nje, izaziva ozbiljne zdravstvene rizike, opasne po život, ističe liječnica iz riječkog KBC-a u kojem se liječi žena ozlijeđena udarom groma.

- Njezino stanje je nepromjenjeno u odnosu na jučer. I dalje je zbrinuta na intezivnom odjelu KBC Rijeka. U organizmu može doći do poremećaja srčanog ritma, srčanog zastoja, zastoja disanja jer udar groma uzrokuje paralizu mišića disanja i poremećaj centra za disanje, može doći do gubitka svijesti, opeklina, konvulzija, prijeloma i raznih rana, objašnjava Nina Lovrić, specijalistica hitne medicine, KBC Rijeka.

Bitna je brza reakcija - ne treba se bojati priskočiti u pomoć.

- Može se odmah bez odgode pristupiti, dodirnuti je bez opasnosti. Bitno je procijeniti stanje svijesti, disanje. Ako je bez svijesti, početi odmah sa oživljavanjem jer paraliza mišića dugo traje, ističe doktorica Lovrić.

Izravni udar groma sigurno će poremetiti rad uređaja poput pacemakera.

- Grom, električna energija bi spalila žičice u tim uređajima, tako ih onesposobila, ali inače nisu u većoj opasnosti od svih nas, kaže Željka Grbić, specijalistica hitne medicine, Nastavni zavod za hitnu medicinu grada Zagreba.

Doktorica Grbić se ne sjeća da su, u 30 godina staža, imali pacijenta koji je nastradao od udara groma. 

No, kad počne grmljavina - treba se zaštititi na ispravan način.

- Nikako se ne sklanjati ispod osamljenog drveta ili stupa od struje. Potražiti najniži položaj, grabu, škrapu bez vode, sagnuti se, obuhvatiti koljena rukama i sagnuti glavu, istićče dokotrica grbić. 

Grmljavinsko nevrijeme pogotovo je opasno dočekati na moru i u moru, kaže nam znanstvenica Petra Mikuš Jurković, koja je doktorirala na grmljavinskim olujama koje mogu nastati vrlo brzo. 

- U zagrijanoj atmosferi danas, koja je zagrijanija nego u predindustrijsko doba, takva atmosfera može primiti više vodene pare, ako ima više vlage i višu temperaturu - imamo i više energije za razvoj takvih grmljavinskih nevremena, kaže.

Znanstvene studije dokazuju da klimatske promjene utječu i na duljinu toplinskih valova i na nestabilnost atmosfere.

- Sjever Italije je blizu nama i često otamo grmljavinske oluje dolaze nama. Danas na tom području vjerojatnost tuče veće od 5 cm je tri puta veća nego 50.-tih godina, češći ekstremi, rjeđe oluje, ističe Mikuš Jurković.

Stoga, upozorenja meteorologa i promjenu boja na karti Hrvatske, od zelene - žute - narančaste do crvene, treba shvatiti ozbiljno jer, ma koliko rijetke bile - posljedice udara groma - opasne su po život.