Zamjenica DHMZ-a: Zahladnjenje nije na vidiku, vrućine se nastavljaju

31.07.2026.

Zadnja izmjena 19:18

Autor: I.Z./Dnevnik/HRT

Petra Mikuš Jurković, zamjenica glavnog ravnatelja Državnog hidrometeorološkog zavoda
Petra Mikuš Jurković, zamjenica glavnog ravnatelja Državnog hidrometeorološkog zavoda
Foto: Dnevnik / HRT

Temperature koje su posljednjih dana u Hrvatskoj dosezale gotovo 40 stupnjeva neće uskoro popustiti. Petra Mikuš Jurković, zamjenica glavnog ravnatelja Državnog hidrometeorološkog zavoda, za središnji Dnevnik HTV-a otkrila je da trenutačne prognoze ne donose dobre vijesti, naznaka ozbiljnijeg zahladnjenja nema ni u sljedećih deset dana, a upozorenja na toplinski val ostat će na snazi i tijekom idućeg tjedna.

Najkritičnije je na Jadranu, u unutrašnjosti Dalmacije i zagrebačkoj regiji, gdje je na snazi crveno upozorenje. U Kninu je u hladu izmjereno čak 39,7 stupnjeva, a temperature na suncu bile su i najmanje pet stupnjeva više.

- Deset dana unaprijed ne vidi se neka naznaka ekstremnog pada temperature. Vrućine se vrlo vjerojatno nastavljaju tijekom cijelog idućeg tjedna, upozorila je Petra Mikuš Jurković.

Gotovo 40 stupnjeva u hladu: Na suncu je još i gore


Meteorolozi podsjećaju da se službene temperature mjere u meteorološkim kućicama, dva metra iznad tla i u hladu, što znači da su stvarne temperature na suncu znatno više.

- Temperature koje su na suncu barem su pet stupnjeva više, zbog čega je iznimno važno izbjegavati dugotrajan boravak na otvorenom, osobito između 11 i 17 sati, boraviti u hladu i piti puno tekućine, upozorila je Mikuš Jurković.

Posebno je zabrinjavajuće što će idućih dana rasti i noćne temperature, zbog čega će organizam imati sve manje vremena za oporavak od toplinskog stresa.

Crveni alarm širi se Hrvatskom: Najgore tek dolazi


Državni hidrometeorološki zavod izdao je crveno upozorenje za cijeli Jadran, unutrašnjost Dalmacije i zagrebačku regiju, dok je u ostatku zemlje na snazi narančasti alarm.

- Vrlo velika opasnost od toplinskog vala odnosi se i na maksimalne i na minimalne temperature. Važno je koliko se organizam može oporaviti tijekom noći, istaknula je.

Prema prognozama, tijekom vikenda temperature bi ponegdje mogle biti još i od jedan do dva stupnja više nego dosad.

Ovaj toplinski val razlikuje se od lipanjskog: Evo zašto


Iako je Hrvatska i prijašnjih godina bilježila dugotrajne toplinske valove, sadašnji ima jednu posebnost.

- Lipanjski toplinski val pratio je znatno vlažniji zrak i izraženija sparina. Ovaj karakterizira izrazito suha atmosfera, objasnila je Mikuš Jurković.

Podaci pokazuju da je ovo ljeto među najtoplijima u povijesti mjerenja. U Dubrovniku je dosadašnji dio ljeta već najtopliji otkako postoje mjerenja, a Rijeka i Gospić zabilježili su drugo najtoplije ljeto.

- Svi ostali gradovi nalaze se među deset najtoplijih ljeta, što potvrđuje nastavak trenda iznadprosječno toplih godina, naglasila je.

Gostovanje u emisiji

Gostovanje u emisiji

Foto: Dnevnik / HRT

Kada stiže kraj vrućinama? Meteorolozi nemaju dobre vijesti


Pitanje koje ovih dana najviše zanima građane jest kada će toplinski val završiti. No prognoze zasad ne donose optimizam.

- Nemam baš dobre vijesti. Ne vidi se prodor hladnijeg i nestabilnog zraka, a upozorenja će vrlo vjerojatno ostati na snazi tijekom cijelog idućeg tjedna, rekla je zamjenica ravnatelja DHMZ-a.

Dodala je da će idućeg tjedna stići malo više vlage, zbog čega postoji mala mogućnost lokalnih pljuskova, uglavnom u gorskim krajevima.

Prijete li Hrvatskoj nova nevremena?


Mnogi se pitaju hoće li ekstremne vrućine završiti snažnim grmljavinskim nevremenom, kao što je posljednjih godina često bio slučaj.

- Toplinski val može završiti vrlo burno, naglim prodorom hladnog zraka, ali može i postupno oslabjeti. Trenutačno nemamo naznake za ozbiljnije nevrijeme, objasnila je Mikuš Jurković.

Meteorolozi zasad očekuju samo lokalne i kratkotrajne popodnevne pljuskove.

Može li umjetna inteligencija predvidjeti ekstremne vremenske pojave?


Sve važniju ulogu u meteorologiji ima umjetna inteligencija, no stručnjaci upozoravaju da ni ona još nije svemoćna.

- Umjetna inteligencija ubrzava obradu goleme količine podataka, ali i dalje ima velikih problema s ekstremnim pojavama, posebno s lokalnim grmljavinskim nevremenima, rekla je Mikuš Jurković.

Dodala je da meteorološki modeli koji se temelje na fizici i dalje ostaju ključni, kao i iskustvo meteorologa.

- Budućnost je u kombinaciji umjetne inteligencije i stručnjaka. Netko ipak mora preuzeti odgovornost i donijeti konačnu odluku, zaključila je Petra Mikuš Jurković.

Cijeli razgovor pogledajte u nastavku: 

Procjena trajanja ekstremnih vrućina

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!