Liječnici prijete štrajkom, Beroš smatra da je rast plaća adekvatan

Liječnici prijete štrajkom ako se do kraja mjeseca ne ispune zahtjevi o kojima su s premijerom razgovarali prošlog travnja, među kojima su i veći koeficijenti. Očekuju da njihov rast bude veći od 5 posto. Ministar zdravstva poručuje im da je rast koeficijenata za liječnike adekvatan jer je lani za njihovo povećanje izdvojeno 226 milijuna eura, a krovne liječničke udruge poziva na sastanak potkraj idućeg tjedna.    

- Poučeni lošim iskustvom iz travnja prošle godine, prekršenim dogovorom i narušenim povjerenjem, od Vlade i njezinog predsjednika tražimo neodgodivo ispunjavanje onoga što je dogovoreno, a što je prekršeno, kazala je na konferenciji za novinare predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata Renata Čulinović Čaić.

- Ono što je neslužbeno predloženo za liječnike je 5 %, a inflacija je 8 %,  dakle ponuđen nam je realan pad plaće. dodala je.

Pristojan rast, kažu, bio bi 20 %, a službeni prijedlog koeficijenata za liječnike zahtijevaju do kraja idućeg tjedna. 

Hrvatski liječnički sindikat (HLS), Hrvatska liječnička komora (HLK), Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL), Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) i Inicijativa mladih liječnika Hrvatske do kraja idućeg tjedna očekuju da dobiju službeni prijedlog primjerenih koeficijenata za liječnike, s obzirom da smatraju da trenutnim koje je Vlada ponudila nudi realan pad plaća i ne mogu ga prihvatiti.

Traže da u e-savjetovanje budu upućene izmjene zakona vezane za robovlasničke ugovore specijalizanata, sukladno presudi Ustavnog suda, a do kraja siječnja traže da u e-savjetovanje bude upućen Zakon o ravnopravnom statusu liječnika koji će biti usuglašen s liječničkim udrugama.

Isto tako do kraja siječnja traže početak pregovora za granski kolektivni ugovor.

Što se tiče vremensko-kadrovskih normativa, svjesni su da je to zahtjevan posao, no treba ih uskladiti s propisima i trebaju postati obvezujući dokument.

- Nakon devet mjeseci što smo dogovorili rješavanje cijelog niza problema ima još malo vremena za rješavanje. Ako u navedenim rokovima to sve ne bude riješeno bit ćemo prisiljeni i počet ćemo s pripremama za sveobuhvatne sindikalne akcije, uključujući i štrajk, poručila je Čulinović Čaić.

Predsjednik Liječničke komore Krešimir Luetić proteklu je godinu nazvao "godinom neispunjenih dogovora" u kojoj je iz Hrvatske otišlo 148 liječnika. Kazao je da je to kao da je  cijela Opća bolnica Koprivnica, Bjelovar ili Požega ostala bez i jednog liječnika.

Ponovio je da treba legalizirati prekovremeni rad liječnika, definirati pripravnost i dežurstva, ali i privlačenje liječnika u manje atraktivne sredine i deficitarne specijalizacije.

- Osnovica za vrednovanje rada liječnika treba biti viša nego za ostale javne službe kako bismo zadržali liječnike u zemlji i u javnom sustavu, poručio je Luetić te dodao kako 72 % građana podržava donošenje zakona o radnopravnom statusu liječnika.

Renata Čulinović Čaić poručila je da je sada na potezu Vlada koja je prekršila dogovor iz travnja prošle godine, kada je liječnicima uz ostalo obećano donošenje zakona o radnopravnom statusu.

Navela je i kako je kap koja je prelila čašu prijedlog novih koeficijanata, na temelju kojih bi liječnicima realno znatno pale plaće.

- Ne možemo to prihvatiti, članstvo čeka poziv na štrajk, pripreme su počele, poručila je.

Tzv. robovlasnički ugovori odlaze u povijest

Iako razumije želju i borbu za svoja prava liječnika, medicinskih sestara i sindikata, ministar zdravstva Vili Beroš istaknuo je da je zadatak državne administracije borba za prava pacijenata.

Posebno je istaknuo da tzv. robovlasnički ugovori za specijalizante "odlaze u povijest" s izglasavanjem novih izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Izmjene bi uskoro se trebale naći u saborskoj proceduri.

- Specijalizanti koji prije roka napuste ustanovu koja im je omogućila specijalizaciju, neće plaćati ubuduće penalizaciju, već samo realni trošak edukacije, istaknuo je ministar.

Nakon što se donesu zakonske izmjene, svim će zdravstvenim ustanovama biti naloženo da potpišu sa svojim djelatnicima anekse ugovora kojima će se regulirati to pitanje.

- Osim toga, na tragu smo rješenja da ne penaliziramo naše specijalizante nego da ih nagrađujemo ako će ostati u ustanovi u kojoj su se educirali, naglasio je.

Dodaje kako se "otklanja od penalizacije, a priklanja bonifikaciji", odnosno nagrađivanju onih djelatnika koji ostanu u svojim zdravstvenim ustanovama i odrade svoj dug državi koja ih je specijalizirala i koja im je omogućila napredovanje.

- To je ono što će polučiti da zdravstveni djelatnici ostanu u sredinama koje su manje atraktivne, a upravo da bi liječili građane, rekao je Beroš.

Beroš se osvrnuo i na radno-pravni status liječnika koji je u planu zakonodavnih aktivnosti za sljedeću godinu.

- Ova administracija i ja kao ministar podržavam potrebu takvog zakona, međutim, jasno je da takav zakon mora baviti specifičnim elementima rada liječnika, načinima kako zadržati i stimulirati liječnike da rade u područjima manje atraktivnim, ali nikako ne i materijalnim pravima, niti visinom osnovice za rad liječnika jer je to predmet novog Zakona o plaćama u javnim i državnim službama,  kazao je Beroš.

Ministar naglašava kako je ova administracija riješila goruće pitanje plaćanja prekovremenih sati liječnika.

"Najveće povećanje materijalnih prava radnika u zdravstvu"

- Od 2016. do 2022. financijski trošak za plaće u sustavu zdravstva povećan je 43 %, ili 500 milijuna eura, a ukupno, kroz uredbe u 2023. i 2024., bit će potrebno izdvojiti u sustav zdravstva dodatnih oko 450 milijuna eura što je jedan od najvećih iznosa za povećanje materijalnih prava radnika u zdravstvu ikada u tako kratkom periodu, istaknuo je.

Podsjetio je da je u 2023. vlada donijela uredbu kojom je trošak za plaće u zdravstvu povećan za 226 milijuna eura te su plaće podignute za oko 62 % zdravstvenih radnika.

Ove će se godine svim kategorijama radnika u zdravstvu dodatno podignuti plaća, što prema sadašnjim preliminarnim proračunima, iznosi 230 milijuna eura na godišnjoj razini.

- Nije se moguće referirati na sada još samo virtualne koeficijente i reći da je to samo 5 % povećanje plaće. Vidjet ćemo koliko će ono biti, istaknuo je te dodao da će svima rasti plaće u javnim i državnim službama, nekome 39 %, a nekome 6 %, s ciljem ujednačavanja koeficijenata.

Na kritiku da je granski kolektivni zaustavljen u zdravstvenom sustavu, odgovorio je da je zbog izrade zakona o plaćama u javnim i državnim službama zaustavljen proces granskog pregovaranja i bit će nastavljen kada se steknu uvjeti.

- Na prijedlog uredbi o koeficijentima u javnim i državnim službama sindikati će imati mogućnost još jednom artikulirati sve ono što vide kao neadekvatno. To ćemo izmijeniti sigurno, poručio je pa istaknuo da su, od svih javnih službi, primanja u zdravstvu rasla su proteklom razdoblju najviše, a isplaćene plaće u zdravstvu među najvećima su u državi.

Pohvalio se i da su ispunjena dva osnovna indikatora nužna za za sljedeću veliku tranšu europskog novca od 826 milijuna eura.

Do kraja prošle godine trajanje čekanja na dijagnostičku pretragu u bolnicama smanjeno je prosječno na 146 dana te je objedinjena javna nabava usluga i dobara u zdravstvu na preko 85 posto, što uključuje sve zdravstvene ustanove.