Sustav socijalne skrbi složeno je i osjetljivo područje, u kojem svako pogrešno postupanje može postati velik problem. Važan je zbog toga i sustav nadzora, u kojem odnedavno sudjeluje i Povjerenstvo za rad po pritužbama u sustavu socijalne skrbi. Postoji tek oko godinu dana i predsjednica mu je umirovljena odvjetnica Ljubica Matijević-Vrsaljko.
- Institut pritužbe je ustavnopravna kategorija, svi građani nezadovoljni radom državne uprave imaju se pravo žaliti radi nezakonitog rada ili propuštanja zakonskih obveza odnosno nečinjenja institucija. Pitanje je onda tko će na tu pritužbu odgovarati. Podnosi se obično rukovoditelju tijela na koje se odnosi, viša razina je resorno ministarstvo, a potom ovakvo povjerenstvo kao oblik građanskog nadzora državnih institucija, objasnila je Ljubica Matijević-Vrsaljko.
Novim Zakonom o socijalnoj skrbi iz 2022. formalno je osnovano, potom je na natječaju izabrano pet članica na prijedlog saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku. Sve su stručnjakinje za područje socijalne skrbi, iako to nije bio uvjet.
- Važno je imati zdravi razum, biti stručnjak za pravdu i nepravdu, govori predsjednica Povjerenstva.
Povjerenstvo za rad po pritužbama u sustavu socijalne skrbi treće je takvo u našoj zemlji. Prvo je osnovano Vijeće za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija, otprije 15-ak godina postoji Povjerenstvo za rad po pritužbama MUP-a. Oba imaju odlične rezultate i poslužila su kao primjer dobre prakse u osnivanju i organiziranju najmlađeg takvog povjerenstva.
Najčešće pritužbe odnose se na rad s djecom, na siromaštvo, obiteljskopravnu zaštitu, diskriminaciju, omalovažavanje i to da državna uprava ne prepoznaje probleme pojedinaca, predugo čekanje na donošenje odluka…
Dosad je Povjerenstvo obradilo 20-ak slučajeva, a određene nepravilnosti utvrđene su u dva.
Sve informacije građani mogu pronaći na mrežnoj stranici Povjerenstva za rad po pritužbama u sustavu socijalne skrbi, gdje je objašnjena i procedura podnošenja prijave koja se sastoji od tri stupnja.
Prvi je pritužba ravnatelju ustanove socijalne skrbi, koji je dužan odgovoriti odnosno izvijestiti o poduzetim mjerama u roku od 15 dana. Ako stranka nije zadovoljna - može se požaliti Ministarstvu rada, mirovinskog sustava i socijalne politike. Ako odgovorom, koji mora stići za najviše 30 dana, i dalje nije zadovoljan - građanin se obraća Povjerenstvu. Ono također ima 30 dana za odgovor.
Mogu se očekivati i trebaju nam slični oblici građanskog nadzora i nad brojnim drugim područjima. Među prvima bi se mogli osnovati u sustavu zdravstva i školstva, smatra Matijević Vrsaljko.
- Mislim da bi trebalo postojati jedno nezavisno tijelo koje će uznemiravati stručnjake. Mi nemamo mogućnost donošenja odluka, ali možemo podići crvenu zastavu i podnosimo izvješće Hrvatskom saboru, rekla je.
- Građani imaju pravo bučiti, dizati svoj glas, prigovarati i imaju pravo uznemiravati državnu upravu. Najčešće državna uprava u praksi uznemirava građane i mislim da to treba mijenjati. Nitko se nikoga ne treba bojati, ali kada ti novinar, građanin, Povjerenstvo pokuca na vrata, moraš biti spreman nešto suvislo odgovoriti i odgovarati za svoj posao, mislim da je to bit jednog demokratskog društva, zaključuje Ljubica Matijević-Vrsaljko.