Loša kvaliteta zraka muči Zagrepčane svake zime
19.01.2021.
07:53
Autor: HRT/V.G.
Kako možemo smanjiti onečišćenje zraka? Škevin Sović predlaže prelazak na ekološki prihvatljivije izvore energije te da se u toplijem razdoblju godine manje služimo automobilima.
Stručnjaci za kvalitetu zraka kažu da je prije nekoliko dana indeks onečišćenja zraka u Zagrebu bio 153, što je visoka razina, osobito za osjetljive kategorije ljudi. Naime, kvaliteta zraka od 0 do 50 smatra se zadovoljavajućom i to onečišćenje zraka predstavlja mali ili nikakav rizik za zdravlje.
➡️ Britanski patolog prvi put u povijesti potvrdio onečišćenje zraka kao uzrok smrti
➡️ U pandemiji bolja kvaliteta zraka, ali raste uporaba jednokratne plastike
➡️ Kvaliteta zraka u Zagrebu ponovno loša
Jadranka Škevin Sović, načelnica Sektora za kvalitetu zraka DHMZ-a, u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" rekla je kako svake zime povećano onečišćenje zraka česticama muči Zagrepčane.
- S promjenom vremena, s više vjetra, zrak će se očistiti. Kad ljudi prestanu intenzivno ložiti, prijeđu na bicikle u toplije doba godine, bit će i nešto bolja kvaliteta zraka, rekla je.
Škevin Sović kaže kako su glavni razlozi onečišćenja od prirodnih do antropogenih - što se tiče čestica, to su promet, kućna ložišta, gradilišta, neki industrijski procesi, izgaranje u motornim vozilima.
- Jedna vrsta onečišćenja ide zbog grijanja i zbog prometa, zbog abrazije cesta, guma, taj problem imamo zimi jer imamo dosta kućnih ložišta. S druge strane, imamo relativno dugačak period s mirnim vremenom, bez provjetravanja, i to se zadržava, rekla je Škevin Sović.
Kako onda možemo smanjiti onečišćenje zraka? Škevin Sović predlaže prelazak na ekološki prihvatljivije izvore energije te da se u toplijem razdoblju godine manje služimo automobilima.
Istaknula je da je velik problem odlagalište otpada Jakuševac.
- Sigurno ne pridonosi ugodnom životu stanovnika u okolini, to je veliki problem. Na Jakuševcu se mjere sumporovodik i metan. Znaju biti povišene vrijednosti i budući da je grad sad već relativno blizu Jakuševca, osjećaju se problemi na širem području, rekla je Škevin Sović.
Zbog epidemioloških razloga moramo nositi maske, a Škevin Sović kaže da one u određenoj mjeri pomažu i kad je riječ o onečišćenju zraka.
➡️ Britanski patolog prvi put u povijesti potvrdio onečišćenje zraka kao uzrok smrti
➡️ U pandemiji bolja kvaliteta zraka, ali raste uporaba jednokratne plastike
➡️ Kvaliteta zraka u Zagrebu ponovno loša
Jadranka Škevin Sović, načelnica Sektora za kvalitetu zraka DHMZ-a, u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" rekla je kako svake zime povećano onečišćenje zraka česticama muči Zagrepčane.
- S promjenom vremena, s više vjetra, zrak će se očistiti. Kad ljudi prestanu intenzivno ložiti, prijeđu na bicikle u toplije doba godine, bit će i nešto bolja kvaliteta zraka, rekla je.
Škevin Sović kaže kako su glavni razlozi onečišćenja od prirodnih do antropogenih - što se tiče čestica, to su promet, kućna ložišta, gradilišta, neki industrijski procesi, izgaranje u motornim vozilima.
- Jedna vrsta onečišćenja ide zbog grijanja i zbog prometa, zbog abrazije cesta, guma, taj problem imamo zimi jer imamo dosta kućnih ložišta. S druge strane, imamo relativno dugačak period s mirnim vremenom, bez provjetravanja, i to se zadržava, rekla je Škevin Sović.
Kako onda možemo smanjiti onečišćenje zraka? Škevin Sović predlaže prelazak na ekološki prihvatljivije izvore energije te da se u toplijem razdoblju godine manje služimo automobilima.
Istaknula je da je velik problem odlagalište otpada Jakuševac.
- Sigurno ne pridonosi ugodnom životu stanovnika u okolini, to je veliki problem. Na Jakuševcu se mjere sumporovodik i metan. Znaju biti povišene vrijednosti i budući da je grad sad već relativno blizu Jakuševca, osjećaju se problemi na širem području, rekla je Škevin Sović.
Zbog epidemioloških razloga moramo nositi maske, a Škevin Sović kaže da one u određenoj mjeri pomažu i kad je riječ o onečišćenju zraka.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora