Makarska apartmanizaciji staje na kraj; Što će učiniti drugi gradovi?

17.08.2024.

19:30

Autor: Anita Markovina Radnić, Kristina Pilko Felker, Ana Bralić/B. A./Dnevnik/HRT

U tijeku je e-savjetovanje o tri nacrta prijedloga pravilnika na temelju novog Zakona o turizmu. Prema njima, gradovi i općine moći će sami definirati kakvim se turizmom žele održivo baviti, pa čak i zabraniti betonizaciju ili gradnju novih apartmana. Makarska je prva u vezi s tim nešto poduzela, a zbog kvalitete života domaćih stanovnika, to će morati i mnogi drugi gradovi na obali i otocima.

Zbog velikog broja apartmana Makarska puca po šavovima, pa su višestambena gradnja i etažiranje aparthotela - zabranjeni!   


- Makarska ima legalno prijavljenih 35.000 ležajeva. Uz tih 35.000, problematično je da je nova studija pokazala, po mjerenju potrošnje struje, vode, prometa, komunalija, da imamo još oko 10.000 ilegalnih kreveta u gradu, kaže Antonia Radić Brkan, dogradonačelnica Makarske.


Studiju turističkog nosivog kapaciteta izradili su prije više od godinu dana prvi u Hrvatskoj. Ona je potvrdila da više od pola stambenih jedinica u gradu - nije stalno naseljeno! 


- Imamo tisuću i pol stanova koji nisu upalili svjetlo i pustili kap vode, kaže Radić Brkan. 


Oporbena vijećnica Ivana Miočević Franić (NL Osejava), i sama iznajmljivačica, smatra da će novi pravilnici, koji gradovima i općinama daju odriješene ruke, biti nove prilike za lov u mutnom.  


- Ista ta država je dozvolila Zakon o legalizaciji, lokalne samouprave su dozvolile prekomjernu izgradnju i sad žele to rezati. Međutim, ta lokalna samouprava nije proporcionalno ulagala u tu infrastrukturu od izgradnje koju je dozvolila, kaže Miočević Franić.


Je li nešto obiteljski smještaj ili se u nekretninskom biznisu turistima iznajmljuje 10 stanova u zgradi, koja onda i nije zgrada nego mali hotel, naoko je lako procijeniti, ali problem je što termin "iznajmljivač" u Hrvatskoj nije jasno definiran.  


- Imamo primjera, nažalost, ružnih, znate i sami, duž cijele obale i duž otoka gdje ima i neprijavljenih objekata, gdje ima objekata koji obavljaju turističku djelatnost pod krinkom vikendica, kaže Ivana Vladović, direktorica Turističke zajednice SDŽ-a.


U Primoštenu je tako trenutačno prijavljeno 7000 gostiju, a u stvarnosti ih je najmanje - 15.000. 


- Državi bi bilo puno pametnije da zabrani da se iznajmljuju oni apartmani koje stranci kupuju na crno, poručuje Stipe Petrina, načelnik općine Primošten.


- Ili još bolji slučaj - da motivira izgradnju hotela, dodaje.


Split i Dubrovnik priča su za sebe, turistima se iznajmljuje sve - od garaža do stanova u stambenim zgradama... I Crikvenicu čeka uvođenje reda... A rezovi, ističu, trebaju biti - skalpelski precizni. 


- Treba različito pristupati, treba vidjeti je li riječ o rentijerstvu, na koji način se usmjeravati prema objektima koji su unutar višestambenih objekata, što je s kućama za odmor, kaže Ivona Matošić Gašparović, gradonačelnica Crikvenice.


Ako želimo održivi turizam, red se mora uvesti, slažu se naši sugovornici, i to što prije, ali domaće stanovnike i one poštene iznajmljivače, koji čine bazu hrvatskog turizma - treba, kažu, zaštititi. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!

Od istog autora