Najveće zanimanje za izbore pokazala romska manjina

Pripadnici nacionalnih manjina diljem Hrvatske šesti put su birali manjinska vijeća i svoje predstavnike. Od sedam sati bilo je otvoreno 840 biračkih mjesta na kojima je moglo glasovati oko 235 tisuća birača. Biraju se 339 vijeća, koja odabiru pripadnici 14 nacionalnih manjina te 106 predstavnika.

Jedina županija u kojoj se izbori nisu održavali je Krapinsko-zagorska jer ondje nije bilo pravovaljanih kandidatura. Procjenjuje se da je na provedbi današnjih izbora angažirano oko 6000 osoba te da će stajati oko milijun i pol eura. Vrlo slaba izlaznost, nešto se popravila tijekom posljepodneva.

U odnosu na prijepodne, poboljšao se odaziv na manjinske tj. izbore za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina u lokalnim jedinicama, izvijestilo je poslijepodne Državno izborno povjerenstvo (DIP).

- Nadamo se da će do 19 sati, do kada je otvoreno 840 biračkih mjesta, odaziv biti i veći i da će birači iskoristiti priliku i izabrati one koji će u iduće četiri godine najbolje predstavljati njihove interese, rekao je član i glasnogovornik DIP-a Slaven Hojski. Konačan podatak o odazivu znat će se u ponedjeljak, kada će DIP na svojim stranicama objaviti i cjelovite izborne rezultate.

Najveće zanimanje za izbore pokazala romska manjina

Prema DIP-ovim podacima objavljenim u 17 sati, najbolji odaziv je u Međimurskoj (22, 5 posto), Ličko-senjskoj (15, 5 posto) i Vukovarsko-srijemskoj (11, 5 posto) županiji.

Mjereno u postotcima, najveće zanimanje za izbor manjinskih vijeća i predstavnika u općinama, gradovima i županijama, pokazali su pripadnici romske (između 16 i 20 posto), mađarske (između 14 i 18 posto), češke (između 12 i 14 posto), slovačke (između 12 i 16 posto) te bošnjačke manjine (od 10 do 14 posto).

- Nominalno, na birališta je najviše izašlo predstavnika najbrojnije srpske manjine, na razini županija 9.5000, na razini gradova 3. 700, a na razini općina 5.000 birača, kazao je Hojski.

Kako povećati zanimanje za izbore?

Uloga vijeća i predstavnika je savjetodavna - što znači da u lokalnim vijećima i skupštinama ne mogu glasati - ali mogu se uključivati u raspravu, iznositi prijedloge, komentare što često izravno utječe na donošenje odluka u korist manjina.

Manja izlaznost uobičajena je za ovu vrstu izbora - objašnjavaju u DIP-u. Razloge za to Milorad Pupovac vidi u manjem broju biračkih mjesta. 

- Npr. u Rijeci postoji 1 mjesto s 2 biračka mjesta za područje cijelog grada Rijeke. Slično je i u nekim drugim sredinama. U nekim sredinama ima dovoljno biračkih mjesta, ali nema dovoljno informacija, objasnio je predsjednik Srpskog Narodnog Vijeća. 

- Ljudi moraju tražiti gdje su te ulice. Recimo Maksimir mora ići u Dubravu. Ovo biračko mjesto je za Trešnjevku Sjever, Jug, Podsused, Vrapče, Stenjevec, rekla je Milanka Bulatović, predsjednica Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore. 

Rješenje za to predložio je predstavnik romske nacionalne manjine Veljko Kajtazi.

- Sigurno izlaznost ne bi bila mala da se izbori Vijeća nacionalnih manjina održavaju s jednim od ostalih izbora. Nije bitno dali se radi o parlamentarnim izborima ili za jedinice lokalne samouprave, predložio je Kajtazi.   

Kajtazi je i danas ponovio da položaj manjinskih predstavnika nije dobar jer nije osigurano dovoljno sredstava za njihov rad, čak ni prostori. Boljem se nadaju i predstavnici mađarske manjine.

- Ja se nadam da će Vijeće koje danas izaberemo u iduće 4 godine imati normalne uvjete za funkcioniranje.

Konačni rezultati izbora znat će se sutra. 

O odazivu birača u Primorsko-goranskoj županiji s predsjednikom županijskog izbornog povjerenstva Vladom Skorupom razgovarala je Dajana Kruneš.