Psihijatar Marčinko: U podlozi nasilja je osjećaj nemoći i nesigurnosti

Predstojnik Klinike za psihijatriju i psihološku medicinu KBC-a Zagreb Darko Marčinko gostovao je u Dnevniku HTV-a te govorio o vršnjačkom nasilju.

Strašan zločin u Beogradu i upozorenje da se takvo što može dogoditi svugdje otvorili su niz pitanja o vremenu u kojemu odrastaju naša djeca. 

Darko Marčinko istaknuo je kako istraživanja pokazuju da ljudi koji čine takva teška kaznena djela u odrasloj dobi imaju najčešće obilježja teške psihopatologije osobnosti, teški poremećaj ličnosti.

- Profesor Stone dokazao je da kod tih ljudi postoji problem rascijepa, psihološkog mehanizma. Oni se ne mogu doživjeti s pozitivne i negativne strane u cjelovitom svjetlu, nego sebe vide krajnje idealizirajuće, a druge ljude devaluirajuće. Istraživanja pokazuju da kod ljudi s ovim teškim psihopatologijama ličnosti, teškim poremećajima ličnosti, postoji ekscesivna aktivacija negativnih emocija. Negativne emocije preplave psihu i ne može osoba racionalno reagirati u tom trenutku, istaknuo je.  

"Djeca jedni drugima postaju autoriteti"

U zapadnoj civilizaciji slabe vertikalni autoriteti.

- To su roditelji i stariji članovi obitelji s jedne strane, a učitelji s druge strane. Slabljenje ovih vertikalnih autoriteta dovodi do jačanja horizontalnih autoriteta. Djeca jedna drugima postaju autoriteti, što nije dobro. Bitno je da roditelji kroz prisutnost, odnos s djetetom, budu primjer, tako se smanjuje rizik da djeca ulaze u neprimjerena ponašanja, rekao je.

"Tehnologija je u ovom trenutku negativan faktor"

Naglasio je kako je tehnologija u ovom trenutku negativan faktor.

- Nove tehnologije dovele su do smanjenja komunikacije među generacijama. Cijela civilizacija teži za perfekcionizmom, visokim kognitivnim rastom. Ono što je problem kod ljudi u zapadnoj civilizaciji jest da emocionalna pratnja ne slijedi taj visok kognitivni doseg koji smo postigli kao civilizacija. Upravo u rascijepu između visokog kognitivnog rezultata koji smo civilizacijski postigli i emocionalne patnje kriju se problemi iz kojih proizlaze disfunkcionalna ponašanja u našoj populaciji, rekao je Marčinko.

"Efekt lockdowna i online nastava u velikoj su mjeri utjecali na psihologiju"

Istaknuo je kako je koronavirus znatno utjecao na odrastanje djece.

- Istraživanja su pokazala da je pandemija dovela do porasti anksioznosti i depresije, posebice u ženskoj populaciji i mlađoj populaciji. Efekt lockdowna i online nastava u velikoj su mjeri utjecali na psihologiju. Došlo je do anksioznosti i poremećaja hranjenja, posebice u mlađoj populaciji, rekao je.

Naglasio je kako je nasilje odraz jedne praznine.

- Svaki nasilnik pokušava naći smisao u tom nasilju. U podlozi nasilja je osjećaj nemoći i nesigurnosti. Djeca unutar obitelji trebaju dobiti podlogu koja će im omogućiti da njihovi načini funkcioniranja budu nenasilni, zaključio je.