Piletić: Poanta reforme nije licitiranje, Vlada donosi koeficijente

Predstavnici Vlade predstavili su sindikatima uredbe o koeficijentima za plaće javnih i državnih službenika. Paket povećanja koeficijenata vrijedan je 880 milijuna eura. Iz Vlade ističu da je cilj reforme - jednaka plaća za jednak rad, te da će plaće za ožujak u prosjeku rasti za oko 13 i pol posto.

Sastanak s državnim službenicima, sudeći prema izjavama, prošao je dobro. Oni su, kažu, umjereno zadovoljni. No, predstavnici sindikata javnog sektora izrazito su nezadovoljni onim što je Vlada ponudila te će s članstvom razgovarati što i kako dalje.

- Vlada Republike Hrvatske u kontinuitetu radi na povećanju  mirovina i plaća, jer je najveći poslodavac u Republici Hrvatskoj. Više od 244.000 ljudi zaposleno je u državnoj i javnim službama. U kontinuitetu povećavamo osnovicu kroz pregovore s našim socijalnim partnerima. Ona je povećana u ovom mandatu za nešto više od 40 posto. Kad uzmete ranije vlade od 2011. do 2015., osnovica se nije povećala ni za cent, i samim time realna vrijednost plaća u državnoj i javnim službama godinama je padala, rekao je Marin Piletić, ministar rada i socijalnog sustava gostujući u emisiji "A sada Vlada". 

Istaknuo je kako je nakon svih povećanja osnovice, koje kumulativno iznose 40 posto, prosječna plaća u državnoj javnoj službi narasla više od 50 posto.

- Ako od toga oduzmete onu kumulativnu stopu inflacije, još uvijek su plaće 25 posto veće u odnosu na kumulativnu inflaciju, dodao je.

U odnosu na prosinac 2023. plaće će, kazao je ministar, biti veće malo više od 13 posto.

- U povijesti samostalne Hrvatske još se nije dogodio ovakav skok javnih plaća. Kad to usporedite s ožujkom 2023., onda ćete vidjeti da za velik broj najzvučnijih radnih mjesta plaća raste u prosjeku oko 300 eura, naglasio je Piletić dodajući kako Vlada želi da plaće u javnom sektoru budu primjerenije.

-  Na ovaj način, uz preglednost sustava, uz veće plaće, reformiramo proces, imamo jednaku plaću za jednak rad. To, nažalost, do sada nismo imali zbog toga što su plaće imale niz dodataka. Rezultat je to i svih kolektivnih pregovora gdje se svaki sindikat izborio za neko svoje različito pravo u odnosu na neku srodnu, sličnu ili sasvim različitu djelatnost i tako niste više mogli uopće usporediti koliku tko ima plaću na osnovu koeficijenta, objasnio je Piletić i dodao kako je svjestan da neće svi biti zadovoljni ponudom.

Iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja traže povećanje od 20 posto. Piletić je poručio kako to "traži samo jedan čelnik sindikata koji reformu želi svesti na licitiranje".

- Poanta ove reforme nije licitiranje i pregovori sa sindikatima, jer mi pregovaramo o visini osnovice. Vlada je ta koja ima mandat da donosi koeficijente, ali upravo zbog politike socijalnog dijaloga koji je kontinuitet Vlade, mi smo uključili sve predstavnike sindikata da nam pomognu kreirati samu uredbu, da definiramo koeficijente, rekao je ministar.

Najavio je da će i dalje razgovarati sa sindikatima te istaknuo kako je povećanje koeficijenata predviđeno u proračunu s 880 milijuna eura, što je za 30 milijuna eura više nego što je sindikatima predstavljeno prošle jeseni.

- Kad uzmete povećanje osnovice od 5 posto u listopadu, to vam je bio fiskalni učinak gotovo 300 milijuna eura. Sada, mijenjanjem koeficijenata, dodatno ulažemo 880 milijuna eura u primjerenije plaće. I kada tome dodate da je isplaćen uvećani regres u srpnju od 300 eura, da je prvi put isplaćena božićnica u uvećanom iznosu od 300 eura i da je kao rezultat posljednjih pregovora dodano i novo materijalno pravo - uskrsnica koja će biti isplaćena u ožujku u iznosu od 100 eura, i još tome dodate učinak porezne reforme, onda dobijete da je Vlada uložila u sektor plaća svojih zaposlenika 1,1 milijardu eura, rekao je Piletić.

Zašto kasni isplata mirovina?

Piletić se ispričao svima onima koji su čekali na isplatu mirovine, no istaknuo je kako će se one sada ostvariti u uvećanom iznosu na temelju zakonskih izmjena koje je Vlada poduzela u 2023. godini.

- Mi smo u posljednjem dijelu 2023. godine izmijenili i čitav niz zakona o kapitaliziranoj štednji, gdje smo povećali mirovine iz drugog stupa tako da smo omogućili i veći dodatak na osnovnu mirovinu koji je iznosio 20,24 posto, a sada iznosi 27 posto. I tu je unaprijeđen sustav mirovinskih primanja za sve one koji primaju dvostupnu mirovinu, rekao je.

- Gužve su bile iz razloga što smo omogućili novo pravo, preko 150 tisuća zahtjeva samo za isplatu dijela obiteljske mirovine, ali s obzirom na to da je taj posao u konačnici sada gotov, za očekivati je da ovakvih slučajeva više neće biti, jer ako ih i bude, bit će izuzeci, poručio je Piletić.

Bijeli štrajk sudaca i odvjetnika

Piletić je rekao kako su sucima ponuđena određena materijalna prava, što su i tražili, a da su zauzvrat dobili bijeli štrajk. Vjeruje kako u njemu ipak sudjeluje tek manjio dio sudaca.

Sindikalist Topolnjak skrenuo je pozornost na jednu dosta važnu činjenicu - za magistre fizioterapije nema koeficijenata u novoj uredbi. Naime, tvrdi da je potrebno donijeti niz dopuna zakona od kojih su neke u planu resornog ministarstva još od 2016.

- Jedan od ciljeva reforme bio je konsolidacija radnih mjesta. Mnoga radna mjesta su se spojila u jedinstven naziv. Ako netko ima primjedbu, pozvan je da to dostavi nadležnom ministarstvu, u ovom slučaju Ministarstvu zdravstva, a onda i Ministarstvu rada koje koordinira objedinjavanje samog teksta uredbe, poručio je Piletić.

Inspekcija u lječilištu Topusko

Mediji su se raspisali o slučaju doma za starije i nemoćne u Topuskom, gdje korisnici domova plaćaju, a država istu tu stvar subvencionira.

- Dom za starije u Topuskom ne postoji, ali je država nakon potresa na Banovini, s obzirom na to da su nastradali objekti domova u Petrinji i u Glini, te korisnike smjestila u lječilište Topusko, odnosno u objekt Top Terme Topusko. Prije nekoliko tjedana obnovljen je dom za starije u Glini i korisnici su vraćeni ondje, a s obzirom na intenzitet radova i nekoliko ponovljenih postupaka javne nabave, radovi na domu u Petrinji nisu i njihovi korisnici su još u lječilištu Topusko. Država i dalje plaća mobilizaciju tih smještajnih prostora lječilišta Topusko, ali korisnici doma plaćaju još uvijek istu cijenu koju su plaćali dosad, s obzirom na to da o njima brinu djelatnici doma za starije Petrinja, objasnio je Piletić.

Dodao je kako je Ministarstvo, vezano za medijske napise i pritužbe o kvaliteti samog smještaja, poslalo inspekciju. Ona je danas na terenu u Topuskom, razgovarat će sa svim korisnicima doma za starije.

- S obzirom na najavljene cijene povećanja usluge za domove za starije Sisačko-moslavačke županije, mislim da je javnosti odgovorio župan Celjak koji je rekao da je cijena povećana zbog dodatnih troškova koje domovi imaju, ali da se ta cijena neće preliti na korisnike, nego će razliku u cijeni snositi Sisačko-moslavačka županija kako bi domovi mogli izvršavati sve svoje financijske obveze, dodao je Piletić.