Marko Ševrović: Prometni kaos kao simptom dubljih problema

Nakon požara u zagrebačkom neboderu Vjesnik Zagreb je suočen s ozbiljnim prometnim poremećajima. Struka upozorava da je riječ o dugogodišnjem problemu koji je sada samo došao do izražaja.

Prometni stručnjak Fakulteta prometnih znanosti Marko Ševrović ističe da je odluka Grada da se hitno izgradi privremeni dvosmjerni prometni pravac bila nužna i opravdana.

– Podvožnjak ispod Savske jedna je od najvažnijih prometnih karika u Zagrebu. Kroz njega dnevno prolazi više od 100 tisuća vozila i takav kapacitet nemoguće je nadomjestiti bez dodatnih intervencija. Ovo je pokušaj da se maksimalno poveća protočnost između istoka i zapada, iako će ona realno biti oko dvije trećine dosadašnje, pojasnio je.

Brza odluka Grada, privremeno rješenje

Ševrović smatra da gradske vlasti zaslužuju pohvalu zbog brze reakcije, iako ističe da ovakvo rješenje ne može biti dugoročno. Dodaje kako je prioritet morao biti osiguravanje protočnosti javnog prijevoza, posebice autobusnih linija i tramvaja, dok je promet osobnih vozila sekundaran, ali ne i zanemariv.

Promet nije samo pitanje protočnosti, nego sigurnosti

Prema njegovim riječima, ova situacija jasno pokazuje koliko je grad prometno osjetljiv.

– Zagreb je došao do zida. Dovoljno je da se dogodi jedan incident na ključnoj točki i dolazi do potpunog kolapsa. Problem je što kao društvo ne planiramo unaprijed, nego reagiramo tek kada se dogodi problem, upozorava.

Ševrović ističe da je prometna infrastruktura i sigurnosno pitanje, osobito u kriznim situacijama.

– U slučaju većeg incidenta, primjerice potrebe za hitnim prolaskom vozila hitne pomoći između zapadnog i istočnog dijela grada, to bi danas bilo gotovo neizvedivo. To pokazuje koliko je sustav ranjiv, navodi.

Ogromni gospodarski gubici zbog gužvi

Osim sigurnosnih posljedica, prometni kolaps ima i velik ekonomski učinak.

– Zbog prometnih nesreća i gužvi Hrvatska godišnje gubi i do četiri posto BDP-a. To su milijarde eura koje se mogu uštedjeti boljim planiranjem i proaktivnim upravljanjem prometom – zaključuje Ševrović.

Promet kao ogledalo kvalitete života

Prometni stručnjak Fakulteta prometnih znanosti Marko Ševrović upozorava da Zagreb sve više postaje grad u kojem se svakodnevni život svodi na sate provedene u automobilima, dok kvaliteta života građana neumoljivo pada.

– Došli smo do toga da više nije pitanje hoćete li stajati u koloni sat ili dva, nego koliko će vam to oduzeti od života. Dolazak na posao, povratak kući, odlazak po djecu u vrtić ili vožnja na izvanškolske aktivnosti postali su misija, ističe Ševrović.

Naglašava da bi se prosječnog Zagrepčanina trebalo zapitati koliko vremena dnevno izgubi u prometu, a koliko mu ostaje za obitelj, odmor i vlastite potrebe. Promet više nije samo tehničko pitanje, nego pitanje kvalitete života. Ako svaki dan sate provodite u kolonama, to dugoročno utječe i na obitelj i na zdravlje, upozorava.

Kvartovi bez infrastrukture

Ševrović problem vidi i u dugogodišnjem izostanku ozbiljnog prostornog planiranja.

– Kod nas se naselja šire bez prateće infrastrukture. Ljudi kupuju stanove na periferiji jer su jeftiniji i svjesno biraju putovanje automobilom, ali onda očekuju da se promet riješi na područjima gdje je to praktički nemoguće, kaže.

Dodaje kako prometaši dolaze kada je problem već nastao, dok je prostorno planiranje zapostavljeno ili nefunkcionalno. Poseban problem je, kaže, nefunkcionalan javni prijevoz.

– Tramvaji, autobusi i taksiji zaglavljeni su u istim trakama kao i osobni automobili. Nema njihove stvarne prednosti, a bez snažnog i pouzdanog javnog prijevoza nema ni rješenja prometnih gužvi, upozorava.

– Na Trešnjevci i šire prema zapadu nastaju čitavi kvartovi s 50 ili 70 tisuća stanovnika, a bez osnovne infrastrukture. Ljudi tamo nemaju drugu opciju osim automobila, dodaje. 

Ističe i da je sve veći nered u pješačkom prostoru: "Nogostupi su postali prometnice. Bicikli, romobili, dostavljači hrane i pješaci svi dijele isti prostor, koji je ionako preuzak. Nogostup je za pješake, ali danas to više nitko ne poštuje".

Ševrović upozorava da je stanje sigurnosti na nogostupima i u pješačkim zonama alarmantno, osobito zbog sve većeg broja dostavljača na električnim biciklima i romobilima koji se kreću među pješacima velikim brzinama. Ističe kako se nesreće događaju puno češće nego što javnost vidi jer se, zbog manjih brzina, često ne prijavljuju i ne završavaju u medijima.

– Tih nesreća ima strašno puno, ali nisu zabilježene. Na tome se ne radi problem, nema edukacije dostavljača, mnogi ne znaju da ne smiju voziti po nogostupu, voze bez svjetala, bez osnovnih pravila, upozorava Ševrović.

Problematičan odnos institucija prema prekršiteljima

– Policija kažnjava, a sudovi odbacuju kazne. Prometna kultura nam šteka na dva ključna elementa: edukaciji i pravosuđu. To su dvije stvari koje nas ubijaju, poručuje.

Naglašava i da su mnogi vozači koji izazivaju nesreće već ranije više puta prijavljivani, no unatoč tome i dalje sudjeluju u prometu bez ozbiljnijih posljedica, što dodatno potkopava povjerenje u sustav i ugrožava sigurnost svih sudionika u prometu.