12:57 / 17.02.2021.

Autor: HRT/V.G.

Markotić: PCR test je zlatni standard

Alemka Markotić

Alemka Markotić

Foto: Robert Anic / PIXSELL

PCR test zlatni standard i on je jedini na čijoj osnovi se relevantno može reći da je netko pozitivan. Antigenskih testova ima različitih kvaliteta,  nerijetko je bilo lažno pozitivnih pa se to mora potvrđivati PCR-om, rekla je Alemka Markotić.

Stožeru je na današnjoj konferenciji za medije postavljeno pitanje zašto poput županijskih stožera ne objavljuje i broj testiranih brzim antigenskim testovima.

- Mi to možemo izvući iz onoga što nam šalje HZZO, a zašto Stožer ne pokazuje te podatke, to ne znam. Jedan sustav, koji postoji mjesecima i na temelju kojeg se prate trendovi, ako se žele nastaviti pratiti trendove najbolje da ga se ne mijenja jer se neće moći uspoređivati situacija s prije. To je meni najlogičnije objašnjenje za nastavak izvještavanja o oboljelima na isti način kao što je bilo prije dva, tri ili četiri mjeseca, kazao je  Bernard Kaić. 

Od stožera se tražio i komentar o izvješću NZJZ Andrija Štampar o broj antigenskih testiranja i udjelu pozitivnih na tim testovima koji je u 12 mjesecu duplo veći od službeno objavljenih brojki. 

- Mislim da je Capak desetak puta govorio na tu temu, pogotovo kad je bio veliki broj inficiranih onda su se radili projekti gdje se išlo po domovima, školama, radnim sredinama i to su bili projekti gdje ljudi nisu imali ni simptome. To se ne može pribrajati ovoj vrsti brojeva. Može li se mijenjati, logično mi je što je rekao Kaić, s obzirom da je PCR test zlatni standard i on je jedini na čijoj osnovi se relevantno može reći da je netko pozitivan. Antigenskih testova ima različitih kvaliteta, nerijetko je bilo lažno pozitivnih pa se to mora potvrđivati PCR-om. To nije zlatni standard na osnovu kojeg se mogu davati usporedbe, kazala je Alemka Markotić. 

- Znate da su antigenski testovi imali primjenu u određenim situacijama zbog svoje specifičnosti. Sad se radi jedan dokument evaluacije tih testova koji države članice EU moraju usuglasiti zato da se verificiraju testovi koji su vjerodostojni i koji će se priznavati pri prelasku granica. U budućnosti kad dokument postane službeni moći će se koristiti provjerene testove, nadovezala se Vera Katalinić-Janković, pomoćnica ministra zdravstva. 

- Radimo dijagnostiku, a ne testiranje. Dijagnostika ide u sklopu onoga što se procijeni, a to je antigenski testovi su svugdje na svijetu bez obzira na covid pomoćni testovi koji pomažu i važni su u vrijeme epidemije za brzo detektiranje, izolaciju, zbrinjavanje ljudi. Nakon toga idu dodatan testiranja. Morate imati epidemiološke i kliničke podatke i na temelju toga se odlučuje o čemu se radi, kazala je Markotić komentirajući antigenske testove. 

Markotić je otkrila i što uključuje dijagnostiku te naglasila da čak i kod najsofisticiranijih testova nekad rezultati znaju biti lažno pozitivni.

-  To znači podatke o bolesniku, sav rezultat njegovog testa, simptome koje ima, epidemiološki podaci koje eventualno ima, kronične bolesti koje bi mogle utjecati na rezultat testa. U određenim stanjima, kod imunokompromitiranih ljudi, ako imaju određenu terapiju imate testove koji će biti pozitivni, čak i u sofisticiranijim testovima nego što su brzi. Različite zemlje su zauzele kurs da je za zlatni standard bitno koristiti PCR test jer se mogu pratiti brojevi. Indirektno se može pratiti sve po broju hospitaliziranih, to prati jedno drugo. Broj testiranja ne ovisi samo o tome da možemo puno testirati, ili da bi pokazali velike brojeve. Tamo gdje nema indikacija za to nema potrebe. Kad dobijete PCR pozitivan nije to samo sveto pismo, nego morate od čovjeka uzeti podatke, na temelju podataka se procjenjuje o čemu se radi, pojasnila je.

PCR test je zlatni standard

Davor Božinović je rekao da Hrvatska od prvog dana epidemije slijedi istu dijagnostiku kao i da nije sreća mijenjati pravila igre u drugom poluvremenu.

- Mislim da je važan moment koji je spomenula i Katalinić-Janković. Na razini EU da postoji, a dužni smo izvješća slati ECDC-u, neki konsenzus, ne bi se raspravljalo koji bi se testovi na razini EU priznali kao validni. To još nije dovršena rasprava, ima dosta pitanja i nejasnoća. Uspostavili smo ritam i način dijagnostike od prvog dana epidemije i njega se držimo. Da je naša situacija lošija, onda bismo imali veći broj potvrđenih na PCR testovima nego što je bilo prije tjedan dana, a imamo manji broj. Tom logikom možemo postaviti pitanje što bi bilo na početku epidemije da je bilo antigenskih testova. PCR je zlatni standard, svi ga priznaju i na graničnim prijelazima kad neka zemlja propiše ne stariji test od 48 sati, smatra se da morate imati PCR test. Kao što možete legitimno propitivati ovo ili ukazivati na drugačije pristupe u drugim zemljama, i tamo bi ovom logikom što sve podrazumijeva dijagnostiku u osnovnim crtama mogli objasniti zašto to sve uzimaju ili ne uzimaju u obzir prilikom dijagnosticiranja svakog pojedinog pacijenta. Ništa nismo mijenjali u smislu praćenja epidemije. Nije ni u epidemiologiji sreća mijenjati pravila igre u drugom poluvremenu. Nama je najvažnije da smo treći najbolji po incidenciji na 100 tisuća testiranih u EU i to je nešto što smo kao referencu komunicirali od prvog dana. Komunicirali smo je kad smo bili među najgorima, a sad nastavljamo na isti način i konstatiramo da smo treći najbolji po udjelu pozitivnih testova na 100 tisuća stanovnika, što znači da nam je epidemiološka situacija sve bolja, kazao je Davor Božinović. 

- Imali ste pristup nekih zemalja, primjerice Slovačke, koja je testirala nekoliko milijuna ljudi pa ih nije nigdje prikazala. Da je, onda bi bila vjerojatno najgora na svijetu i danas kad im je situacija bolja teško bi im bilo popraviti tu poziciju da su pokazali u dva dana ili vikenda da imaju 58 tisuća pozitivnih, kazao je Božinović.  

- Po broju stanovnika imamo manje testova od prosjeka EU. To ne znači da smo ne treći nego četvrti najgori, nego četvrti po broju testiranja. Mi ne znamo koga oni testiraju u brojevima prijavljenih testiranja, čak ni za naše ne možemo reći udio ljudi među testiranima. Najkorisniji pokazatelj je stopa pozitivnosti, po njoj smo na sredini, kazao je Kaić.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!