Vrijeme je da se otvori rasprava o ispitu iz hrvatskog jezika na državnoj maturi - pogotovo nakon rezultata koje je postigla posljednja generacija maturanata, poručili su profesori hrvatskog jezika i stručnjaci s Odsjeka za kroatistiku sa znanstvenog simpozija "Hrvatski na maturi".
Gotovo svaki peti maturant nije položio ispit iz hrvatskog jezika, a 610 gimnazijalaca nije prešlo prag na eseju.
- Ako želimo da mladi postižu bolje rezultate u materinskom jeziku i zavole čitanje, treba raspraviti i o metodici nastave i kurikulumu hrvatskog jezika i broju sati nastave, pogotovo u strukovnim školama, istaknuli su.
- Dosad nije provedena, barem koliko je meni poznato, nijedna ekspertiza u kojoj bi sudjelovala uža stručna zajednica o tome kako ispit izgleda, što njime želimo postići, kako se on mijenja, zašto se promjene uvode i, u konačnici, jesmo li zadovoljni rezultatima i što bismo htjeli promijeniti, kaže doc. dr. sc. Ana Ćavar, Katedra za metodiku nastave hrvatskog jezika i književnosti, Odsjek za kroatistiku, Filozofski fakultet u Zagrebu.
- Mi dobijemo rezultate kao škola, ali to su statistički rezultati, ne znamo poimence. Kad su rezultati dobri vole se pohvaliti, kad nisu onda baš i ne. Ali ono što bi nama jako koristilo u radu, to je da dobijemo povratne informacije, onda bismo mi na tim greškama mogli raditi, mogli bismo ih prevenirati. Ovako se ja često pitam što je pošlo po zlu, osim ako je 0 bodova - jasno je. Ali kad su pali esej, a ipak su nešto napisali - to bi me zanimalo, rekla je Suzana Ven Rakić, prof. hrvatskog jezika, Upravna škola Zagreb.