16:17 / 27.01.2020.

Autor: Jasminka Kalčić/Marina Gantar/Regionalni dnevnik/IMS/P.F./HRT

Među milijunima stradalih u Auschwitzu bilo je i 20.000 Istrana

-

-

Foto: - / -

Devedesetpetogodišnja Natalija Milka Pikot umirovljeničke dane provodi u umaškome domu za starije. S 18 godina uhićena je u raciji i sa skupinom prijateljica odvedena u Auschwitz.
Diljem svijeta obilježava se Dan sjećnja na žrtave holokausta. Među milijunima stradalih u koncentracijskim logorima bilo je i 20.000 Istrana.

Devedesetpetogodišnja Natalija Milka Pikot umirovljeničke dane provodi u umaškome domu za starije. S 18 godina uhićena je u raciji i sa skupinom prijateljica odvedena u Auschwitz. Čak 700 njih bilo je natiskano u drvenoj baraci. Dobila je broj na ruci 81662 i rad u polju.

Mlada, snažna, sama, borila se da preživi. Najteže je bilo, kaže, majkama s djecom.

- Znam da su pet majki jednu noć digli iz moje barake. Sve su imale kćeri sa sobom tu u logoru, kćeri su ostavili a njih su u krematorije povezli, u noći, i nisu se više vraćale, Bože moj, rekla je Natalija Milka Pikot.

Zdravko Nemarnik pobožno čuva prugasto odijelo svoje majke. Preživjela je dva logora. Do svoje smrti, prije nekoliko godina, u džepovima je skrivala komadiće hrane jer je pamtila strašnu glad iz logora.

- Bio je i njezin tata u Auschwitzu, on se nije vratio njega su spalili u krematoriju. Inače kad su nekoga spaljivali morali su doći tamo kod spalionice gledati, kako su ih unutra bacali, opisala je strahote stradanja nevjesta preživjele Mirela Nemarnik.

Snimka 75. godišnjice oslobođenja koncentracijskog logora Auschwitz-Birkenauu na engleskom jeziku

Unuka preminule zatočenice Auschwitza čuva bakin dnevnik. U njemu je bilježila što joj se zbivalo u logoru.

- Bilo je 6 krematorija, i gorjeli su unutra ljudi, gdje su gorjeli dan i noć, Židovi su dohajali svaki dan, transporti, i odmah s njima u krematorij, pročitala je zapis iz dnevnika unuka zatočenice u Auschwitzu Sanijela Bužimkić Uzelac.

Posljednjih 15-tak godina Istarsko povijesno društvo prikupilo je oko sto svjedočanstava Istrana o logorima smrti.

I dok vrijeme neumitno uzima ljude, sjećanja ostaju, jer se prenose. I neka se priča. Da se ne ponovi.


Vlada: Trajni spomen i oštra osuda holokausta dio su naše kulture sjećanja i zalog europske budućnosti

Na Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, hrvatska se Vlada pridružuje obilježavanju 75. obljetnice oslobođenja najvećeg nacističkog logora Auschwitz-Birkenaua u kojemu je ubijeno oko 1,1 milijuna ljudi s ciljem istrebljenje Židova u Europi u najmračnijem periodu ljudske povijesti.

Milijuni žrtava holokausta trajna su opomena čovječanstvu na katastrofalne posljedice zločinačkih ideologija rasizma i antisemitizma, ali i obveza sadašnjim i budućim generacijama da grade društvo u kojem nema mjesta isključivosti, netoleranciji i nasilju, priopćeno je iz Vlade.

Dužnu počast žrtvama holokausta, strašnom genocidu u kojem je ubijeno oko šest milijuna Židova, odajemo i svakom prilikom kada kao pojedinci ili kao zajednica ustanemo protiv bilo kojeg oblika diskriminacije i zauzmemo se za vrijednosti ravnopravnosti i dijaloga.

To nas uči svijetli primjer 117 hrvatskih Pravednika među narodima koji su izložili vlastite živote da bi spašavali svoje sugrađane židovske vjere, i to je civilizacijski kriterij po kojem će se ocjenjivati i naša generacija, priopćeno je iz Vlade.

Danu oslobođenja Auschwitza pridružili se i Zagreb, Varaždin, Split i Osijek

Obilježavanju Dana oslobođenja logora smrti Auschwitz pridružili su se i hrvatski gradovi - Zagreba, Varaždin, Split, Osijek. Upravo u Osijeku u organizaciji Židovske općine položeni su vijenci ispred spomenika osječkog kipara židovskog podrijetla Oskara Nemona "Majka i dijete".

Na današnji dan prije 75 godina Crvena armija oslobodila je 7500 zatvorenika u nacističkom koncentracijskom logoru Auschwitz Birkenau. U svijet su otišle zastrašujuće slike i istina o ubijenim milijunima Židova od nacističkog režima u Drugom Svjetskom ratu. Univerzalna poruka za sve buduće naraštaje treba biti da se takvo zlo više nikada ne ponovi, rečeno je u Osijeku.

Prije Drugog svjetskog rata u Osijeku je živjela velika židovska zajednica oko 3500 ljudi. Stradalo ih je barem 2500, nešto ih je otišlo poslije rata u Izrael, nešto u svoje države, a sada su na židovsku zajednicu ostale samo uspomene i njih 50-60.

Među rijetkima koji su preživjeli Auschwitz i otac je Borisa Polgara.

- Otac je odveden u Auschwitz sa prvom svojom familijom 1942. godine, od njih 6-7 preživio je samo on.

Poput ove, mnoge obitelji koje su odvedene u logor nisu preživjele. Rijetki preživjeli o doživljenim strahotama malo su govorili.

Uz polaganje vijenaca u Osijeku su upućene i poruke da se takvo zlo više nikada ne dogodi, jer razmjeri zločina i nakon 75 godina lede krv u žilama.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!