U Hrvatskoj je žena svakih 15 minuta izložena nasilju

Procjenjuje se da u Hrvatskoj svakih 15 minuta jedna žena doživi nasilje, a broj slučajeva koji završavaju femicidom i dalje je vrlo visok pa je Hrvatska po broju žena koje su ubili partneri na trećem mjestu među zemljama EU, rečeno je u subotu na predstavljanju kampanje Štit u Kući Europe. 

Cilj kampanje Štit, koju prati istoimena pjesma i spot u organizaciji glazbenice Ide Prester i organizacije Arterarij ohrabriti je žene da traže pravnu i psihološku pomoć te potaknuti institucije na značajniji angažman u prevenciji i zaštiti žena od nasilja.

- Moramo se ujediniti na razini medija, institucija i svakodnevne komunikacije u rješavanju" problema nasilja nad ženama, kazala je Prester, dodavši da je u važno u kampanju uključiti muškarce i poznata lica.

Sustav je spor, kazne su male, a mi se moramo potruditi da se broj femicida u Hrvatskoj svede na nulu, dodao je Romano Nikolić iz Arterarija, organizacije za uključivanje predstavnika marginaliziranih i stigmatiziranih grupa u umjetničke produkcije.

Dunja Bonnaci Skenderović, neovisna konzultantica za suzbijanje nasilja nad ženama, kazala je da je Svjetska zdravstvena organizacija nasilje nad ženama prozvala epidemijom i javnozdravstvenim problemom jer od njega pati trećina ženske populacije u svijetu.

- UN je objavio da je broj femicida najveći u posljednja dva desetljeća, dodala je Bonnaci Skenderović.

U svojem nezavisnom istraživanju otkrila je da je u Hrvatskoj od 2016. godine zabilježeno 55 slučajeva femicida te da su oni uglavnom namjerni, a počinitelji su najčešće partneri ili članovi obitelji.

Dodala je da je u 33 slučajeva žrtva bila ubijena u vlastitom domu te da je najučestaliji motiv ubojice odluka žene da ga napusti.

- Vjerujem da će ova kampanja pozitivno utjecati na promjenu mentaliteta u Hrvatskoj, zaključila je.

EU odlučan u borbi protiv nasilja nad ženama

Mnoge članice se protive uvrštavanju silovanja u Direktivu, što mi je nepojmljivo kao građanki Europske unije, rekla je Frances Fitzgerald, irska eurozastupnica i suizvjestiteljica EP-a za Direktivu o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, ali je dodala da joj je drago što hrvatska vlada pristaje na uključivanje silovanja u novi europski zakon jer se time jamči jednaka razina zaštite od najtežih zločina unutar granica EU-a.

Voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, Andrea Čović Vidović, rekla je da je Europska unija ovogodišnjom ratifikacijom Istanbulske konvencije poslala snažan signal da je odlučna spriječiti, osuditi i boriti se protiv svakog oblika nasilja nad ženama, djevojkama i djevojčicama.

Prester: Nasilnik je kriv, a žrtvama treba dati podršku

Kampanju simboličnog naziva "Štit" pokrenula je Ida Prester.

- Trebamo paziti prvenstveno kakve poruke mi šaljemo. To je jako važno. U Hrvatskoj je svaki 15 minuta jedna žena žrtva nasilja. Ti komentari koji se pojavljuju i na društvenim mrežama i ispod članaka, to jednostavno treba netko brisati. To je jednostavno užasna poruka koju tim ženama dajemo. Tu nema pitanja je li to bila ljubomora, je li se on napio...? Nasilnik je kriv i gotovo. Tim ženama se treba vjerovati, trebamo pružiti podršku, rekla je Prester.

- Podaci su užasavajući, 736 milijuna žena u svijetu okusilo je nekakav oblik seksualnog ili obiteljskog nasilja. Tri od pet žena doživjelo je nasilje od svog intimnog seksualnog ili obiteljskog partnera. Čak 15 milijuna djevojčica je doživjelo je seksualni odnos bez svog pristanka. Naravno, tu je još Hrvatska koja prednjači u nekim stvarima. Vidjeli smo u posljednje vrijeme da, nažalost, i sustav radi protiv žrtve. I kada ohrabrujemo žene da prijave nasilje, kako će prijaviti kada su u nekim slučajima, nažalost, i policajci ili osobe koje bi trebale štititi žene, upravo oni koji su počinitelji toga, kazao je Predrag Fred Matić, član Odbora EP-a za prava žena i rodnu ravnopravnost, SDP. 

Ustvrdio je kako upravo akcije poput ove potrebne da se žene ohrabri da prijave nasilnike.

- Jedanput sam slušao priču pametnih ljudi koji su rekli kako je iskorijenjen kanibalizam. Kanibalizam je iskorijenjen onog trenutka kad ljudi više s njima nisu htjeli imati nikakav kontakt, nisu htjeli družiti. Kod nas silovatelji ispadaju frajeri, kako mi to kažemo u žargonu, umjesto da se okrene glava od njih, jer biti hrabar nad ženom kada imaš 100 kila, a žena ima 50 kila, sigurno da nisi neki veliki frajer, poručio je Matić.

- Odite u teretanu, izbacite negativnu energiju, nemojte na svojim ženama i djeci izbacivati negativnu energiju. Dakle, živimo u 21. stoljeću, žalosno je, ali istinito da moramo o tome razgovarati.

Govoreći o pooštravanju kazni za počinitelje, Matić je rekao da su najave Vlade dobre, ali strahuje da se u praksi neće provoditi.

- Moramo se sjetiti da je tako bilo i sa Istanbulskom konvencijom koja je ratificirana i usvojena davnih dana i u Hrvatskoj, ali od toga nema ništa. Podsjećam samo jedan primjer, dakle sigurnu kuću za žene, primjerice u Sisku, kupuje gradonačelnica. To je pohvalno, ali to nije ono što treba raditi, sustav to treba raditi. Kao što se događa u slučaju sa Istanbulskom konvencijom, tako se bojim i ovdje da je to priča koju će premijer jako lijepo prodati u Bruxellesu, ali je problem u praksi, zaključio je.

Nasilje nad ženama nije privatni problem, već problem društva

Uz Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, ministar uprave i pravosuđa Ivan Malenica rekao je u subotu da nasilje nad ženama nije privatni problem već problem društva te podsjetio na zakonodavne promjene radi strožih sankcija za nasilnike i osiguranja većih prava žrtvama.

- Nasilje nad ženama nije privatni problem, već problem društva čija je obveza osigurati da svaka žrtva živi bez straha. Zakonodavne promjena koje predlaže Ministarstvo pravosuđa i uprave izrađene su s ciljem izricanja strožih sankcija za nasilnike i osiguranja većih prava žrtvama. Širenjem odjela za podršku žrtvama i svjedocima na sudovima sustav želimo sustav usmjeriti prema žrtvi, ne počinitelju, poručio je ministar Malenica.

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 25. studenoga, u povodu sjećanja na tragičnu smrt triju sestara Mirabal koje su 1960. godine bile žrtve diktatorskog režima u Dominikanskoj Republici. Iako su od tada prošle 63 godine borba protiv nasilja nad ženama i danas je važna društvena tema na nacionalnoj, ali i globalnoj razini.

U Hrvatskoj su Vlada i Ministarstvo pravosuđa i uprave 2022. osnovali Radnu skupinu čiju su rezultati, kaže Malenica, vidljivi kroz izmjene paketa zakona: Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku, Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji kojima se pooštravaju kazne za rodno uvjetovano nasilje, uvodi novo kazneno djelo ubojstva žena (femicid) i ukida spolno uznemiravanje kao prekršaj te se definira minimalna udaljenost za sigurnosnu mjeru zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja.

Proširuju se i osnažuju prava žrtava. Tako će žrtva imati pravo na pristup službama za potporu od počinjenja kaznenog djela pa sve dok osjeti potrebu za time. Također, priznaje joj se i pravo na povjerljivu osobu po vlastitom izboru od prijave do okončanja kaznenog postupka, kao i pravo na žalbu protiv rješenja o određivanju, produljenju ili ukidanju mjera opreza. Ako se utvrdi kršenje mjera opreza, u roku 24 sata, mjera će se zamijeniti istražnim zatvorom, naveo je.

Linija 116-006 dostupna žrtvama i svjedocima 24 sata

Tu je i Nacionalni plan za ravnopravnost spolova za razdoblje do 2027. i Akcijski plana za provedbu Nacionalnog plana za razdoblje do 2024. te novi Protokol o postupanju u slučaju seksualnog nasilja koji predstavlja jedan od najtežih oblika nasilja nad ženama i kršenja ljudskih prava žena.

Protokol je, istaknuo je Malenica, iznimno značajan akt kojim se osigurava sveobuhvatna reakcija državnih tijela na pojavu seksualnog nasilja u vidu standardizirane i učinkovite pomoći i potpore žrtvama seksualnog nasilja.

Osim navedenih triju Zakona, predložene su i izmjene i dopune Zakona o sudovima kojima se propisuju uvjeti za suce ovlaštenima za rad na predmetima nasilja u obitelji. Drugim riječima, uvodi se tzv. specijalizacija za suce, ali i državne službenike, dodao je Malenica te naglasio važnost usavršavanja i edukacija stručnjaka koji se bave problematikom nasilja kroz radionice, seminare i tečajeve koje provodi i Pravosudna akademija.

Podsjetio je i na Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja, osnovan 2013., čime je Hrvatska postala peta europska zemlja koja je uvela besplatan i standardizirani broj za žrtve 116 - 006. Od 2020. linija 116-006 dostupna je žrtvama i svjedocima od 0 do 24 sata.

Sve žrtve i svjedoci nasilja pomoć mogu potražiti putem Službe za podršku žrtvama i svjedocima koja djeluje unutar Ministarstva pravosuđa i uprave te odjeli osnovani na županijskim sudovima.